NEWS FOR CROATIANS LIVING ABROAD

17.08.2018
tekst
tekst

Kolumne

POGLED IZ ISELJENIŠTVA Bude li nove političke strukture u Hrvatskoj gotovo izgubljenu nadu i očekivanja izvandomovinskih Hrvata?

(Foto: Unión de Asociaciones Croatas de la República Argentina)

Zbirka znanstvenih radova najviše kakvoće: Hrvatska izvan domovine II.

Br. pregleda: 1107

(Foto: Unión de Asociaciones Croatas de la República Argentina)

Autor: Gojko Borić

Hrvatska kao zemlja i država jedinstvena je, postoji samo u jednom svome izdanju koju citirajući našu himnu nazivamo i 'Lijepom našom', ali Hrvata i njihovih potomaka, kako neki tvrde, ima diljem svijeta isto toliko koliko i u Domovinu, no čini nam se da bi ih uskoro moglo biti i još više ako nastave s dosadašnjim tempom iseljavanja. To nam u prvi mah pada na pamet uzimajući u ruke zbornik radova predstavljenih na drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016. pod naslovom 'Hrvatska izvan domovine II' čiji su urednici Marin Sopta, Vlatka Lemić, Mijo Korade, Ivan Rogić i Marina Perić Kaselj. Knjigu enciklopedijskoga formata s 830 stranica, težine oko dva kilograma, izdali su Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Centar za kulturu i informacije Maksimir u Zagrebu.

Tiskanje knjige financijski je pomogao Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Knjiga je podjeljena na poglavlja: Pozdravni govori, Hrvatsko iseljeništvo u globalnom kontekstu, Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Pastoralna skrb, Iseljavanje i povratak: teškoće i persperktive, Hrvatske nacionalne manjine, Jezik&kultura&književnost, Uloga institucije u hrvatskom iseljeništvu, Sažeci izlaganja i Popis izlagača. Tekstovi su popraćeni i fotografijama sudionika i događanja na Kongresu. Zbornik sličnoga obujma i sadržaja izašao je 2015., a u njemu su objavljeni radovi s Prvog hrvatskog iseljeničkoga kongresa u Zagrebu od 23. do 26. lipnja 2014.; urednici su mu bili Marin Sopta, Franjo Maletić i Josip Bebić. Treći iseljenički kongres održat će se ove godine u Osijeku pa se nadamo istoj, ako ne i većoj žetvi referata u knjizi još većih dimenzija i trajnijih sadržaja.

Zbirka znanstvenih radova najviše kakvoće

Već samo navođenje osnovnih podataka o ovoj knjizi iznosi oko jedne kartice, a kad bismo recenzirali sve radove trebalo bi nam još barem dvadesetak kartica. Uz nužnu ispriku onima koje ne ćemo spomenuti navest ćemo veći broj autora i naslove njihovih radova koji nam izgledaju karakteristični za položaj hrvatskoga iseljeništva i manjina u svijetu. Vlado Šakić govori o Hrvatskoj i globalnim migracijskim orijentacijama, Tomislav Markić piše o pastoralnim izazovima i perspektivama inozemne pastve, Predrag Haramija i Marin Sopta razglabaju o tranziciji i iseljeništvu, Željko Bogdan tumači makroekonomske učinke doznaka iseljenika na hrvatsko gospodarstvo, Jure Vujić piše o ulozi i mjestu hrvatskoga iseljeništva u procesu suočavanja s totalitarnom prošlošću, Tuga Tarle upozorava na ulogu žene u hrvatskom iseljeništvu, Nela Stipnčić Radonić opisuje hrvatsku kulturu u iseljeništvu, Rebeka Mesarić Žabčić i Luka Budak upoznavaju nas s promicanjem ulaganja i poduzetničkim impulsom hrvatskih iseljenika iz Australije u Republici Hrvatskoj, 

Ivana Babić Krešić piše o poduzetništvu kao izvoru zapošljavanja u EU s mogućnostima ulaganja u Hrvatskoj, četiri članka na engleskom o mogućnostima ulaganja dijaspore u domaćoj ekonomiji napisali su Ivan Šimek, Anjka Mašek Tonković, Edward Veckie, Vlado Valter Veckie, Don Markušić, i Natasha Levak, Martin Sopta i Tanja Trošelj Miočević iznose podatke o iseljeničkim novčanim doznakama i investicijama, Tomislav Đurasović vjeruje da nove političke strukture u Hrvatskoj bude gotovo izgubljenu nadu i očekivanja izvandomovinskih Hrvata, Mirjana Vatavuk upoznaje nas sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan RH, Gojko Borić objavio je usporednu studiju s izbornim zakonima nekih stranih zemalja i onoga Republike Hrvatske, Antun Babić se pita je li moguće povratiti izgubljeno povjerenje iseljeništva u hrvatsku državu, Jakov Žižić analizira biračko pravo i političko predstavljanje izvandomovinskih Hrvata u komparativnoj perspektivi,

Edi Zelić opisuje perspektive integracije Hrtvata u Njemačkoj za razvoj RH, Stjepan Šulek sjeća se hrvatskih velikana u iseljeništvu koji su prešli put od jugoslavenstva u hrvatstvo a to su bili I. Meštrović, J.Kljaković, A. Ciliga i B. Radica, Božidar Petrač skicirao portret izbjegličke novinarke Nedjeljke Luetić Tijan, Mislav Rubić opisuje povratak Ante Cilige u Hrvatsku, Aleksandar Vukić recenzira Zbornik radova o emigrantskom intelektualcu i političaru Tihomilu Rađi, Mijo Korade portertira etnografa i misionara u Venezueli Tomu Markovića, Marijana Borić upoznaje nas s djelom Fausta Vrančića 'Machinae novae', Andrija Nikić uvodi nas u djelo i život povjesničara fra Dominika Mandića u SAD-u, Rebeka Mesarić i Magdalena Vrbanec iznose podatke o povratnim migracijama iz ženske perspektive, Marija Rotim osvrće se na neke aspekte problematike iseljavanja žena u Australiju, Marina Perić Kaselj, Aleksandar Vukić i Maria Florencia Luchetti upoznavaju nas s poviješću hrvatskih zajednica u Južnoj Americi, Marin Sopta govori o ulozi nogometa u kanadskoj dijaspori, Marino Manin i Lidija Bencetić opisuju Izvješće djelatnika Ministarstva vanjskih poslova SFRJ s putovanjima Australijom i Novim Zelandom u sveza povratka iseljenika u domovinu,

Erik Brezovec razglaba o povezanosti konfensionalnoga i nacionalnoga identiteta u hrvatskom iseljeništvu u Australiji, Božo Skoko i Adrian Beljo osvrću se na imidž Hrvatske iz perspektive drugog i trećeg iseljeničkoga naraštaja, Iva Čulina piše o doprinosu kulture i turizma u oblikovanju efekta zemlje podrijetla i naciionalnog imidža, Aleksandra Šćukanec upoznaje nas s temom Nov(ij)e generacije Hrvata u Australiji: razmišljanja i iskustva, Dubravka Petrović Štefanac osvrnula se na selilaštvo u svjetlu socijalnog nauka Crkve, Nediljko Ante Ančić govori o hrvatskim katolicima između stare Domovine i novog prebivališta, Suzana Peran izvještava o slici hrvatskoga iseljeništva u hrvatskim katoličkim glasilima, Ilija D. Šutalo piše na engleskom o hrvatskim naseljima i demografskim pokazateljima u Australiji, 

Žarko Dugandžić opisuje prilike Hrvata u b-h društvu od 1879. do 2013. s njihovim perspektivama, Anđelko Akrap, Marin Strmota i Krešimir Ivanda upoznavaju nas s uzrocima i posljedicama iseljavanja iz Hrvatske od početka 21. stoljeća, Caroline Horstein Tomić i Katica Jurčević postavljaju pitanje: Povratak kući? iskustva reintegracije u Hrvatskoj, Walter Vori Lalich objavio je prilog pod naslovom „Trauma i egzodus“, Liljana Dobrovšak donosi pregled radova o Hrvatima kao manjini od 2006. do 2016., Dražen Živić izvještava o neprilikama hrvatske manjine u Srbiji, Katica Špiranec misli da su Hrvati u Sloveniji most koji to nisu, Zvonimir Deković upoznaje nas s demografskim propadanjem hrvatskoga korpusa u Boki kotorskoj, iz priloga Agnieszke Zofie Rudkowski i Slavena Kale saznajemo da Hrvata ima i u Poljskoj, Anamaria Sabatina upoznaje nas s hrvatskom manjinom u talijanskoj provinciji Molise,

Jelena Duvnjak opisuje ulogu hrvatskih novina u očuvanju kulture i identiteta gradišćanskih Hrvata, Vlasta Sabljak razglaba o učenju hrvatskog jezika i kulture u dijaspori, Ivana Peterović piše o engleskom jeziku kod prve generacije hrvatskih useljenika u Knadi, Jelena Šesnić objavla je prilog pod naslovom 'Kulturno pamćenje u transnacionalnome kontekstu u suvremenom hrvatsko-američkom pismu', Marko Lukenda upoznava nas s hrvatskim kulturnim udrugama u Austriji (1922.-1995.),

Marin Knezović piše o Hrvatskoj matici iseljenika između prošlosti i budućnosti, Ivan Čizmić i Vesna Kukavca upoznali su nas s Kulturnom federacijom mladih Hrvatske bratske zasjednice, a Vedran Biokšić i Niko Marušić s ulogom Odjela za iseljeništvo Hrvatskog narodnog sabora u BiH, od Marijane Erstić saznajemo kako djeluje Njemačko društvo za kroatistiku, Vlatko Lemić upoznao nas je s ulogom Hrvatskog državnog arhiva u dokumentiranju iseljene Hrvatske... Na kraju knjige nalazimo sažetke svih predavanja i popis sudionika Drugog hrvatskoga iseljeničkoga kongresa.

Na kraju samo nekoliko riječi o ovoj zaista dragocjenoj knjizi. Ona je zbirka znanstvenih radova najviše kakvoće, zanimljivih publicističkih priloga i vrijednih dokumentacija, jednostavno rečeno: zbornik plodova srca i uma hrvatskih iseljeničkih i domovinskih autora čije bismo radove mogli označiti kao poziv Domovini da što prije i što temeljitije sagradi brojne mostove suradnje s iseljeništvom iz vlastitoga interesa s obzirom na katastrofalno demografsko stanje u Hrvatskoj i još neiskorištene mogućnosti dijaspore. Naša Republika trebala bi osnovati posebno političko-gospodarsko-znanstveno tijelo sa suradnicma iz dijaspore i domovine koje bi konkretiziralo sve one misli i prijedloge iznesene u ovom zborniku. Ako to ne učini Hrvatska će se pomalo urušavati u snovrat iz kojega nema izlaska.

26.05.2018.

Foto: Bogdan Giuşcă / Wikimedia commons

GOJKO BORIĆ Kroatiens Weg von Europa nach Europa (2. Teil)

24.07.2018.

Kroatien wurde vor fünf Jahren Mitglied der Europäischen Union. Više>

Foto: Bogdan Giuşcă / Wikimedia commons

GOJKO BORIĆ Kroatiens Weg von Europa nach Europa (1. Teil)

20.07.2018.

Kroatien wurde vor fünf Jahren Mitglied der Europäischen Union. Više>

Izdanje br. 39

CroExpress u PDF izdanju!

Izdanje: 09.04.2014.

Preuzmi



FOTO: Saljska fešta

FOTO: Doček Vatrenih

FOTO: 16. Ninska šokolijada

FOTO: Misa na otvorenom

FOTO: Navijači prije utakmice

FOTO: Navijači u Moskvi

FOTO: Turnir Slavko Bagarić u Nürnbergu

FOTO: Brijuni

FOTO: Slavlje u iseljeništvu

FOTO: Slavlje za pamćenje