NEWS FOR CROATIANS LIVING ABROAD

15.08.2018
tekst
tekst

HR Iseljeništvo

MUZEJ HRVATSKOG ISELJENIŠTVA Projekt za koji se nadamo da bi mogao zaživjeti 2020. godine

Autor članka Josip Mayer (lijevo) s Tugom Tarle

Barem je tako najavljeno.

Br. pregleda: 1150

Autor članka Josip Mayer (lijevo) s Tugom Tarle

Dopis riječkog gradonačelnika upućen gđi Tarle 2015.

Autor: Josip Mayer

Iako je do stvarnog ostvarenja projekta Muzeja hrvatskog iseljeništva u Rijeci još najmanje dvije godine vremena, kako je to za 2020. godinu gospođi Tugi Tarle najavio riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, važno je da se tom projektu unaprijed posveti pažnja te se već od sada o tome više govori i piše.

O čemu je tu zapravo riječ? Evo što kaže Tuga Tarle:

Muzej hrvatskog iseljeništva ili SIGMa je naša obaveza spram milijuna naših sunarodnjaka koji su tijekom pet stoljeća burne povijesti u valovima napuštali hrvatsko tlo.

Muzej hrvatskog iseljeništva će ponovno približiti raspolovljene strane hrvatskoga nacionalnog korpusa oko jednog zajedničkog projekta koji će u konačnici biti spomenikom tome jedinstvu.

Muzej hrvatskog iseljeništva svjedočit će o kulturnom identitetu i doprinosu hrvatskog čovjeka ukupnoj baštini čovječanstva te čuvati kolektivnu memoriju Hrvata.

Muzej hrvatskog iseljeništva trebamo izgraditi u Rijeci jer je zemljopisni položaj grada Rijeke unutar mediteranskog bazena dobra poveznica s mnogim svjetskim i europskim destinacijama. U kolektivnoj memoriji Rijeka predstavlja 'mjesto rastanka’.

Muzej hrvatskog iseljeništva ili SIGMa bit će matica, okupljalište utemeljeno na dva osnovna sadržaja: A/ stalni postavi, izložbe, knjižnica, datoteka, arhiv, građa, konferencije, predavanja, kulturne priredbe i susreti na temu hrvatske dijaspore, nacionalnih manjina i svjetskih migracija te B/ znanstveni laboratorij za izučavanje fenomena dijaspora, migracija, multikulturalizma, manjina, geta. Bez kontinuiranog i sustavnog izučavanja ovog predmeta ne može biti ni prikladno valorizirana, niti valjano prezentirana iseljenička duhovna i materijalna ostavština.

Kulturno-znanstvena institucija te vrste oživjela bi relativno marginalizirani prostor Rijeke jer bi na sebe svratila znatnu pozornost iseljenika, njihovih potomaka i prijatelja stranaca u zemljama useljenja kao i onih mnogobrojnih namjernika iz drugih etničkih zajednica koji su napuštali svoja ognjišta. 

Rijeka i njena okolica takvim arhitektonskim, kulturnim i duhovnim središtem privukla bi mnogostruko više turista te bi ‘iskoračila” iz provincijskih okvira koje joj nameće sadašnja situacija.

Navedeni projekt oživio bi i potakao čitavi niz novih poduzeća, trgovinu i uslužne djelatnosti koje bi osigurale zapošljavanje mnogim novim kadrovima.

Rijeka bi ovim projektom od važnog regionalnog središta postala interesantnim partnerom u širem europskom i svjetskom kontekstu što bi doprinijelo uspostavi ravnoteže kulturnih središta na hrvatskom prostoru (disperzija kulturnih središta u RH).

Upravo za tu ideju zahvalni smo gospođi Tarle, koja je preko 15 godina uporno radila na njoj, bez ikakvih političkih poriva. Osobno sam je pratio i podržavao koliko mi je bilo moguće je pratiti, u njezinim reakcijama i pisanim forumskim člancima. Naravno da je ta 'bauštela' još otvorena i trebat će još puno rada i vremena do stvarnog završetka Iseljeničkog muzeja u Rijeci.

Jedna institucija te vrste oživjela bi relativno marginalizirani prostor Rijeke jer bi na sebe svraćala znatnu pozornost iseljenika, njihovih potomaka i prijatelja stranaca u zemljama useljavanja, kao i onih mnogobrojnih posjetitelja iz drugih etničkih zajednica čiji su preci upravo preko riječke luke isplovljavali u novi svijet.

SIGMa bi trebala osigurati financijska sredstva iz više izvora, kako na lokalnoj tako i na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Grad Rijeka raspolaže prostorom za realizaciju projekta te određenim financijskim resursima iz gospodarskih izvora. Potrebno je da hrvatski turistički sektor u njoj prepozna zanimljivog i obećavajućeg partnera. Simbolični novčić za muzej SIGMa kojim bi svaki turist namjernik platio priliku da doživi ovo in situ svakako bi dobro došao.

Hrvatska bi iz državnog proračuna trebala osigurati dio financijskih sredstava za ovakav projekt od općenacionalnog interesa. Trebalo bi okupiti sve relevantne poduzetnike iz Hrvatske i iz inozemstva koji bi osnovali zakladu za financiranje izgradnje muzeja. 

Također, trebalo bi zatražiti i sredstva od međunarodnih organizacija (UNESCO, OUN i drugih) po uzoru na druge europske zemlje u sličnim situacijama. SIGMa bi od samog početka trebala tražiti partnere u zemljama koje unutar svojih projekata kulture uključuju i pitanja migracija, nacionalnih manjina, izbjeglica i prognanika i multikulturnih projekata.

25.01.2018.

VELIKA GOSPA Stotine tisuća hodočasnika pohrlit će u marijanska svetišta proslaviti Uznesenje Blažene Djevice Marije

15.08.2018.

U Hrvatskoj je dugovječna tradicija štovanja Blažene Djevice Marije. Više>

Foto: Martina Bauer Josić

'NAJLAKŠE JE OTIĆI IZ HRVATSKE? Ovo je moja kćer svaki put kad se sjeti djeda i bake'

15.08.2018.

Djedovi i bake ostaju željni unučadi, djeca željna roditelja. Više>

Foto: privatni album

OČAJNI OTAC PREMINULOG MATTEA 'Sin mi je pet sati ležao mrtav na cesti'

14.08.2018.

Matteo će biti ispraćen u utorak, 14. kolovoza u 15 sati na groblju u Brdovcu. Više>

Izdanje br. 39

CroExpress u PDF izdanju!

Izdanje: 09.04.2014.

Preuzmi



FOTO: Saljska fešta

FOTO: Doček Vatrenih

FOTO: 16. Ninska šokolijada

FOTO: Misa na otvorenom

FOTO: Navijači prije utakmice

FOTO: Navijači u Moskvi

FOTO: Turnir Slavko Bagarić u Nürnbergu

FOTO: Brijuni

FOTO: Slavlje u iseljeništvu

FOTO: Slavlje za pamćenje