NEWS FOR CROATIANS LIVING ABROAD

21.10.2018
tekst
tekst

Zanimljivosti

PRIJE 161 GODINU Rođen hrvatski znanstvenik koji 'oživi' svaki put kad se zemlja zatrese

Foto: CroExpress

Njegove misli i ideje bile su doslovce vizionarske i došle su do izražaja tek mnogo poslije.

Br. pregleda: 1192

Foto: CroExpress

Autor: CroExpress

Andrija Mohorovičić istaknuti je hrvatski znanstveni radnik na području meteorologije i seizmologije, s kraja 19. i početka 20 stoljeća. Najpoznatiji je po Mohorovičićevom diskontinuitetu, znanstvenom pojmu koji se koristi i danas.

Jedan je od nekoliko hrvatskih znanstvenika po kojem je nazvan krater na Mjesecu – riječ je o krateru polumjera 77 km na tamnoj strani zemljinog satelita. Po njemu je nazvan i jedan asteroid.

Rođen je 23. siječnja 1857. u Voloskom kraj Opatije. Tamo je završio osnovnu školu, a gimnaziju u Rijeci. Studij matematike i fizike Filozofskog fakulteta u Pragu upisao je 1875. Za doktora filozofije promoviran je na zagrebačkom Sveučilištu 1893. na osnovi disertacije 'O opažanju oblaka' te o dnevnom i godišnjem periodu oblaka u Bakru. Godine 1910. postaje naslovnim izvanrednim sveučilišnim profesorom, te je od 1893. do 1918. na Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu predavao kolegije s područja geofizike i astronomije. Već je 1893. dopisni član, a 1898. pravi član tadašnje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Od 1918. do 1922. bio je tajnik njezina Matematičko-prirodoslovna razreda. Potkraj 1921. umirovljen je, a preminuo je 18. prosinca 1936. Sahranjen je na zagrebačkom groblju Mirogoj.

Zaljubljen u oblake


Za početak znanstvenog rada Andrije Mohorovičića odlučujući je bio rad na Nautičkoj školi u Bakru. Tu prvi put dolazi u neposredan dodir s meteorologijom, koju je predavao učenicima Nautičke škole, a što ga je toliko zaokupilo da je 1887. u Bakru osnovao meteorološku postaju. Za određivanje gibanja oblaka konstruirao je 1888. god. nefoskop, kojim je opažao ‘cifraste’ objekte svog zanimanja, za koje kaže: ‘Oblaci su čudni svati koje treba loviti onda kada se pokažu, a ne kada se hoće, a opredijeljeni smjerovi i brzine sad su točniji, sad netočniji.’

Dolaskom za upravitelja Meteorološkog opservatorija u Zagrebu (1892.) usmjeruje svoj rad na tri područja. U prvom znanstveno objašnjava pojedine meteorološke pojave. Uz to mu je 1901. povjereno vođenje čitave meteorološke službe tadašnje Hrvatske i Slavonije, koju podiže kadrovski i instrumentalno na europsku razinu. I napokon, aktivnosti opservatorija postupno proširuje i na ostala područja geofizike: na seizmologiju, geomagnetizam i težu.

Mohorovičić je pokazao zanimanje za osobito upadljive meteorološke pojave kao što su bili tornado kraj Novske 1892. i ‘vijor’ kod Čazme 1898. godine. Proučavao je klimu grada Zagreba, a u svom posljednjem radu s područja meteorologije (1901.) razmatra smanjivanje temperature atmosfere s porastom visine.

Početkom travnja 1893. Mohorovičić je uredio mrežu postaja za praćenje nevremena s grmljavinom, a 1899. osnovao je u kotaru Jaska postaje za obranu od tuče. Početkom 1899. izradio je projekt za istraživanje i iskorištavanje bure u području našeg krša, jer kako kaže ‘... od kolike bi to blagodati bilo za naše pusto primorje’.

Mohorovičićev diskontinuitet


Nakon prijelaza u ovo stoljeće Mohorovičićev znanstveni interes okreće se isključivo problemima seizmologije. Analizom pokupskog potresa od 8. listopada 1909. Mohorovičić je posebno unaprijedio spoznaje o mehanizmu rasprostiranja valova blizih potresa kroz Zemlju. Tom prilikom prvi je u svijetu na osnovi valova potresa utvrdio plohu diskontinuiteta brzina, i to onu koja odjeljuje koru od plašta Zemlje i koja je njemu u čast nazvana Mohorovičićevim diskontinuitetom. Ubrzo nakon Andrije Mohorovičića znanstvenici utvrđuju postojanje tog diskontinuiteta i u drugim područjima. Nađeno je da se Mohorovičićev diskontinuitet podno kontinenata općenito nalazi u većoj (i do 70 km), a podno oceana u manjoj dubini (5-10 km). U Hrvatskoj je njegova dubina podno Dinarida 40-45 km, te se idući prema sjeveru postupno smanjuje do oko 25 km dubine u Podravini.

U postupku otkrivanja diskontinuiteta brzina Mohorovičić je pretpostavio da brzina valova potresa u Zemljinoj kori postupno raste kako valovi zalaze u sve veću dubinu. Tu je pretpostavku izrazio eksponencijalnom funkcijom koja je nazvana Mohorovičićevim zakonom, a primjenjuje se i danas.

Vizionar ograničen sredstvima

Opća je odlika Andrije Mohorovičića kritičnost u cijelome radu. Volio je spajati opažanja s teorijom, ali nikada nije teoriju pretpostavljao motrenju. Iz njegovih izvještaja vidljivo je htijenje da uradi i više, u čemu ga je sprečavao nedostatak materijalnih sredstava. Njegove misli i ideje bile su doslovce vizionarske i došle su do izražaja tek mnogo poslije (djelovanje potresa na zgrade, iskorištavanje energije bure, modeli Zemlje, potresi s dubokim žarištem, obrana od tuče itd.).

Poznati švedski seizmolog M. Båth ubraja Andriju Mohorovičića uz 13 imena među najvažnije istraživače s područja seizmologije u razdoblju od 1900. do 1936. godine. Povodom smrti Andrije Mohorovičića 1936. S. Škreb, tadašnji upravitelj Geofizičkog zavoda u Zagrebu, napisao je:

‘Mohorovičić je u području svojem radio u tišini, a da ga ljudi ni poznavali nisu. Tek dnevne prognoze, što ih je davao novinama dale su prigode, da se bar u šalama, njegovo ime spominje u širim krugovima’.

Zagrebačke ‘Novosti’ objavile su 19. XII. 1936. tj. dan poslije smrti Andrije Mohorovičića, ovaj članak:

‘Umro je znanstvenik profesor doktor Andrija Mohorovičić, član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, jedan od utemeljitelja moderne seizmologije. Bio je u Zagrebu općepoznata i poštovana ličnost, a svojim znanstvenim radovima na području seizmologije došao je na svjetski glas, te se danas smatra u svijetu jednim od utemeljitelja moderne seizmologije. Od skromnih početaka podignuo je doktor Mohorovičić meteorološki opservatorij u Zagrebu do potpuno uređenog modernog instituta, koji je uživao svjetski glas, osobito zbog seizmičkih mjerenja, a organizirao je u to vrijeme i meteorološku službu u Hrvatskoj i Slavoniji. Doktor Mohorovičić bavio se u početku svog znanstvenog rada najviše meteorologijom, no s najviše uspjeha bavio se seizmologijom, pa je osnovao u toj znanstvenoj disciplini tzv. zagrebačku školu, vrlo cijenjenu u cijelom svijetu’.

Izvor: GFZ

23.01.2018.

FOTO: Pixabay

ZADARSKI ARHEOLOZI U PAŠMANSKOM KANALU Pronašli koštice maslina stare 3500 godina

19.10.2018.

Zadarski arheolozi pronašli su u podmorju između otočića Ričula u Pašmanskom kanalu i Turnja obilje raznovrsnih arheoloških svjedočanstava iz srednjega brončanog doba. Više>

Foto: HP Mostar

DVA STARA HERCEGOVAČKA JELA otisnuta na prigodnim poštanskim markama

17.10.2018.

Niti jedna svečanost u Hercegovini nije mogla proći bez cicvare i uštipaka. Više>

FOTO: Youtube

(VIDEO) CROATIA HOT AIR BALLOON RALLY 2018 Balonaši nad Zagorjem

17.10.2018.

Croatia Hot Air Balloon Rally događaj koji se održava svake godine od 27.4. do 1.5.u organizaciji Balon kluba Zagreb. Više>

Izdanje br. 39

CroExpress u PDF izdanju!

Izdanje: 09.04.2014.

Preuzmi



FOTO: Promatranje ptica u Ninu

FOTO: Festival ‘Lošinjskim jedrima oko svijeta’

FOTO: Gospa velikog hrvatskog krsnog zavjeta u HKM Stuttgart

FOTO: Predsjednica u SAD-u

FOTO: Adventure Racing Croatia 2018

FOTO: Romantična večer u Ninu

FOTO: Saljska fešta

FOTO: Doček Vatrenih

FOTO: 16. Ninska šokolijada

FOTO: Misa na otvorenom