NEWS FOR CROATIANS LIVING ABROAD

17.08.2018
tekst
tekst

HR Iseljeništvo

HRVATSKI VELIKAN Prije 401 godinu umro je naš genijalac koji je osmislio padobran, legenda kaže da je njime skočio s crkvenog zvonika

Foto: Wikimedia commons

Najpoznatiji je Vrančićev izum Leteći čovjek.

Br. pregleda: 1303

Foto: Wikimedia commons

Autor: CroExpress

Faust Vrančić hrvatski je jezikoslovac, izumitelj, diplomat, biskup koji je danas najpoznatiji prema svom izumu – padobranu. Umro je prije 401 godinu.

Vrančić je rođen u Šibeniku 1551. godine. Školovao se u Ugarskoj, studirao u Italiji. Potkraj 16. stoljeća Vrančić je pripremio knjigu Machinae novae, s crtežima svojih ili prerađenih tuđih izuma, te njihovim opisima. Tehnička rješenja obuhvaćaju uređenje riječnih tokova, mostove, satove, mnogobrojne mlinove, preše, strojeve za mlaćenje i čišćenje žitarica, zaprežna kola, organizaciju posla i drugo (ne i ratne strojeve), te su uglavnom namijenjeni olakšavanju ljudskoga rada primjenom rada teglećih životinja, te energije vodenih tokova ili vjetra.

U njihovim opisima Vrančić navodi jesu li to izvorne zamisli, ili se zasnivaju na zamislima ili konstrukcijama drugih. Sve su konstrukcije fizički i tehnički izvedive, dane kao savjeti za praktičnu uporabu.

Najpoznatiji je Vrančićev izum Leteći čovjek (lat. Homo volans), konstrukcija padobrana. U knjizi je detaljno prikazana Vrančićeva zamisao, to jest pravokutni drveni okvir na koji je razapeta tkanina, a o koji je ovješen padobranac, što u znatnoj mjeri nalikuje današnjim padobranima. Nešto slično prije njega napravio je i Leonardo da Vinci.

Vrančić je, navodno, kao 65-godišnjak, teško bolestan i nedugo prije smrti - s takvim padobranom izveo prvi uspješni skok. Negdje se spominje da je skočio sa zvonika bazilike sv. Marka u Veneciji, a drugdje sa 86 metara visokog zvonika katedrale svetoga Maritna u Bratislavi.

Među drugim konstrukcijama najvažnije su viseći most, mlin s pomičnim krovom (vjetrenjača s vodoravnim rotorom s lopaticama kakve imaju današnje turbine), magareći mlin (veliki kotač koji pokreću zaprežne životinje), kakav se do u 20. stoljeća rabio na ovim prostorima, mlin obješen o stijenu s kotačem kakav ima suvremena Francisova turbina, mlin u morskom tjesnacu (iskorištavanje plime i oseke s umjetnim jezerom), kakav se i danas za pogon elektrane pokusno rabi na atlantskoj obali (plimna hidroelektrana La Rance), itd.

Kao datum njegove smrti spominju se 17. siječnja, 20. siječnja, 27. veljače 1617. godine. 

17.01.2018.

Izdanje br. 39

CroExpress u PDF izdanju!

Izdanje: 09.04.2014.

Preuzmi



FOTO: Saljska fešta

FOTO: Doček Vatrenih

FOTO: 16. Ninska šokolijada

FOTO: Misa na otvorenom

FOTO: Navijači prije utakmice

FOTO: Navijači u Moskvi

FOTO: Turnir Slavko Bagarić u Nürnbergu

FOTO: Brijuni

FOTO: Slavlje u iseljeništvu

FOTO: Slavlje za pamćenje