NEWS FOR CROATIANS LIVING ABROAD

19.10.2018
tekst
tekst

Hrvati iz Južne Amerike

HRVATI SU ODUVIJEK UGLEDNI ČLANOVI ČILEANSKOG DRUŠTVA Dokaz je i ovaj čovjek koji upravo dobiva bistu ispred sveučilišta u Santiagu

Foto: MVEP Čile

Rajmund Kupareo.

Br. pregleda: 1324

Foto: MVEP Čile

Autor: CroExpress

Dana 23. studenoga 2017 na Institutu za estetiku Čileanskog papinskog katoličkog sveučilištu u Santiagu bit će postavljena i otkrivena spomen-bista hrvatskog svećenika Rajmunda Kuparea.

Kako piše Radoslav Tomić u knjižici izdanoj povodom svečanosti, Hrvati se u Čile intenzivno doseljavaju krajem XIX. i u prvim desetljećima XX. stoljeća. Najveći broj iseljenika bio je iz Dalmacije, u prvom redu s otoka Brača, ali i iz drugih priobalnih krajeva od Boke kotorske do Hrvatskoga primorja. Naša je zajednica od samih početaka bila ugledna u čileanskom društvu ističući se u političkom, gospodarskom, kulturnom, umjetničkom, vjerskom, znanstvenom i intelektualnom životu.

U teškim trenucima poslije Drugoga svjetskog rata u Čile se doselio i Rajmund Kupareo ( Vrboska, 16. X I. 1914. – Zagreb, 6. VI. 1996.), dominikanac, pjesnik, estetičar i glazbenik rođen u Vrboskoj, starodrevnom ribarskom naselju na otoku Hvaru. Njegova je obitelj Kupareo podrijetlom s otoka Šolte i Splita gdje su određeni članovi stekli i plemićku titulu te je i danas na nekim kućama u Splitu sačuvan njihov grb. Obitelj je dala brojne uglednike među kojima i trogirskoga biskupa Ivana Kuparea (1635. – 1695.).

Rajmund Kupareo stupio je u Dominikanski red u Dubrovniku 1930., gdje je završio gimnaziju i studij na Visokoj bogoslovnoj školi 1939. godine. Za svećenika je zaređen 1937., a nakon toga je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu apsolvirao filozofiju 1945. godine. Kako je bio prisiljen emigrirati iz Hrvatske 1947. godine, otišao je u Olomouc u Češku, gdje je 1951. magistrirao teologiju. Potkraj 1947. i tijekom 1948. živio je i djelovao u Španjolskoj, da bi u sljedećem razdoblju, prema odlukama dominikanske zajednice djelovao diljem svijeta. Naposljetku, 1950. dolazi u Čile gdje je sudjelovao u obnovi Čileanske dominikanske provincije.

Na poziv Papinskoga katoličkoga sveučilišta u Čileu (Pontificia Universidad Católica de Chile) od 1950. godine predaje estetiku i aksiologiju na tamošnjem Fakultetu filozofije i odgojnih znanosti. Iduće je godine na istom sveučilištu doktorirao disertacijom pod nazivom Ars et Moralis. Na istom je sveučilištu bio dekan (1956. – 1959. i 1963. – 1967.) i prorektor (1963. – 1967.).

Na Filozofskom fakultetu Papinskoga katoličkoga sveučilišta u Čileu pokrenuo je 1964. godine Centro de Investigaciones Estéticas, koji danas djeluje pod imenom Instituto de Estética.

U Hrvatsku se vratio 1971. godine gdje je do smrti boravio u dominikanskom samostanu u Zagrebu, razvivši vrlo plodnu spisateljsku djelatnost. Godine 1997. dobio najviše čileansko državno odličje strancima (Komendator reda Bernardo O’Higgins).

Zbog Kupareovih zasluga Župa sv. Lovre i Društvo prijatelja kulturne baštine Vrboska pokrenuli su inicijativu da mu se u rodnoj Vrboskoj podigne spomenik koji će trajno podsjećati na njegovu ulogu u kulturi Hrvatske i Čilea. Brončano poprsje Rajmunda Kuparea izradio je najcjenjeniji suvremeni hrvatski kipar Kuzma Kovačić i ono je 2014. godine u nezaboravnoj svečanosti bilo postavljeno u Vrboskoj na otoku Hvaru.

Treba naglasiti da je kipar Kuzma Kovačić darovao svoja autorska prava, dok je Sveučilište financiralo lijevanje. Cijeli je projekt ostvaren nesebičnim zalaganjem magistre španjolskog jezika Marte Tomić, kipara Kuzme Kovačića, akademika Radoslava Tomića i direktora Instituta za estetiku prof. dr. Gabriela Castilla Fadića.

Postavljanjem spomenika Rajmunda Kuparea na najljepši se način odaje počast ne samo tom uglednom svećeniku i profesoru, nego i cjelokupnoj brojnoj i utjecajnoj zajednici hrvatskih iseljenika u Čileu, koja je ostvarila bitan doprinos društvenom, kulturnom i intelektualnom razvoju Čilea i Južne Amerike.

21.11.2017.

Youtube snimka zaslona

(VIDEO) CIJELA DIJASPORA UZ 'VATRENE' Hrvati Perua mjesec su dana živjeli Hrvatsku

18.07.2018.

Prema nekim procjenama, u Peruu danas živi oko 6000 Hrvata druge i treće generacije. Više>

Foto: Liz Yakisich

U PARAGVAJU SE PRIPREMA VELIKA FEŠTA Hrvati i Paragvajci zajedno gledaju utakmicu, a onda – slavlje!

15.07.2018.

Okupljanje će se održati u teretani Fibra, koja je u vlasništvu Ceci Talie, također porijeklom Hrvatice. Više>

Foto: Cristian Sprljan

HRVATSKO-ARGENTINSKI ZAGRLJAJ Velike skulpture osvanule u Cordobi uoči nogometnog okršaja

20.06.2018.

U Cordobi danas živi oko 1000 ljudi hrvatskog porijekla. Više>

Izdanje br. 39

CroExpress u PDF izdanju!

Izdanje: 09.04.2014.

Preuzmi



FOTO: Promatranje ptica u Ninu

FOTO: Festival ‘Lošinjskim jedrima oko svijeta’

FOTO: Gospa velikog hrvatskog krsnog zavjeta u HKM Stuttgart

FOTO: Predsjednica u SAD-u

FOTO: Adventure Racing Croatia 2018

FOTO: Romantična večer u Ninu

FOTO: Saljska fešta

FOTO: Doček Vatrenih

FOTO: 16. Ninska šokolijada

FOTO: Misa na otvorenom