NEWS FOR CROATIANS LIVING ABROAD

22.10.2017
tekst
tekst

HR Iseljeništvo

ISELJENICI, JESU LI VAŠA DJECA DVOJEZIČNA? Evo kako je najbolje dijete naučiti dva jezika ako živite vani

Ilustracija (foto: pixabay.com)

Kakvu ulogu ima materinski jezik kod djece useljenika?

Br. pregleda: 7536

Ilustracija (foto: pixabay.com)

Autor: CroExpress

Izvor: Dr. Doreen Asbrock
Preveo i prilagodio: Vjenceslav Vjenco Janjić


U Njemačkoj sve više djece odrasta dvo- ili višejezično. Ona već u predškolskoj dobi raspolažu s bogatim fondom riječi koji im omogućava besprijekornu komunikaciju na oba jezika, što posljedično dovodi do prvih kulturalnih razmjena.

Koja se djeca smatraju bilingualnom (dvojezičnom)?

Životne okolnosti pod kojima djeca odrastaju s više od jednim jezikom su raznolike, pa prema tome postoje različiti oblici višejezičnosti. Ipak, načelno možemo utvrditi dvije grupe dvojezične djece, koje se itekako međusobnu razlikuju.

Prva grupa: simultana (istovremena) dvojezična djeca

Simultana dvojezična djeca su ona koja već od prvih godina (od prve do treće godine) odrastaju s dva jezika. Često je to slučaj, kada je roditeljima materinski jezik različit, uslijed čega oba roditelja sa svojim djetetom govore različitim jezicima. U tim slučajevima ona ‘prirodno’ odrastaju s dva jezika, ali samo ako su učestalo izložena navedenim jezicima, a ne samo jednom tjedno.

Druga grupa: sukcesivna (postepena) dvojezičnost djece

Sukcesivna dvojezična djeca se smatraju ona djeca, koja u prve tri godine života uče (usvajaju) samo materinski jezik, a tek od treće godine kreću s učenjem drugog jezika. Takav scenarij se ponavlja, poglavito kada trogodišnja djeca useljenika počinju pohađati njemačke vrtiće (Kindertagesstätten).

Kako se odvija učenje jezika kod simultane dvojezičnosti?

Simultana dvojezičnost se kod djece razvija slično kao kod jednojezične djece. Obje grupe već pri prvom rođendanu izgovaraju svoje prve riječi; s 18 mjeseci umiju tvoriti jednostavne rečenice; s tri godine znaju sastaviti složene rečenice, koje su, naočigled, gramatički ispravne. Potrebno je pak istaknuti dvije posebnosti kod dvojezične djece, koje su sasvim uobičajene. Prvo, oba jezika međusobno utječu na sposobnost izgovora: tako je potpuno normalno da ‘njemačko-ruska’djeca dok govore njemački tvrdo izgovaraju suglasnik R. 

Drugo, djeca obaju jezika često miješaju, npr. riječi, ’Ich gehe zum igralište’, ili gramatičke strukture,’ vozim se s Auto’. Prije su znanstvenici smatrali da su takve greške znak preopterećenja dvojezične djece, koje dovodi do toga da oba jezika nauče samo djelomično, dok danas misle da je miješanje jezika kreativna jezična kompetencija djece. Ta se sposobnost očituje kod premošćivanja nedostatka vokabulara – taj je fenomen vidljiv, kada nam fali određena riječ na jednom jeziku, pa je nadoknadimo s jednom riječi iz drugog jezika, te tom tehnikom održimo komunikaciju, ali, naravno, samo u slučaju da je i sugovornik/ica dvojezičan/na. Dvojezične se kompetencije stalno razvijaju samo pod uvjetom da se oba jezika koristi u svakodnevici. U slučaju zanemarivanja jednog jezika, dijete će zaboravljati isti.

Kako se odvija učenje jezika kod sukcesivne dvojezičnosti?

Djeca, koja postepeno uče njemački kao drugi jezik, već su razvila znatne jezične kompetencije na materinskom, koje im pomažu da vrlo brzo nauče prve riječi na stranom jeziku. No, brzina učenja drugog jezika jako varira. Ona najprije ovisi o sljedećim faktorima: što ranije dijete počne učiti drugi jezik, to je i brzina učenja veće; što češće je dijete izloženo govoru materinskog govornika i što je veća motivacija djeteta za učenjem, koja ovisi između ostalog i od roditelja/skrbnika, to će i rezultati biti bolji.

Normalno je da djeca pri usvajanju drugog jezika u prvim danima i tjednima kontakta s njemačkom djecom šute i pokušavaju s njima komunicirati non-verbalno (preko govora tijela – mimika, gestika, pogledi). Nakon što im se uho navikne na njemačke glasove prelaze na korištenje uobičajenih fraza: ‘Hallo, wie geht es dir?, Guten Morgen!, Ich habe Hunger.’ Postepeno uče prve riječi, da bi nakon što usvoje 50 riječi krenuli sa sastavljanjem prvih prostih rečenica. Poslije deset mjeseci ta djeca već umiju bez problema razgovarati s drugom djecom na njemačkom i razumiju skoro sve, ako se rečeno poprati s gestama i slikama.

Kako bi nesmetano mogli pratiti nastavu potrebno je toj djeci pored osnovnih jezičnih kompetencija objasniti gramatičke posebnosti njemačkog jezika. Neke se gramatičke greške, poput pogrešnog člana, pogrešna deklinacija, održe do rane mladosti, pa čak i u odraslom dobu – to ne treba zbunjivati, čak i njemačka djeca često griješe po pitanju pravopisa i sintakse.

Kakvu ulogu ima materinski jezik kod djece useljenika?


Preko materinskog jezika djeteta (riječi, gramatika) se posreduju znanja o svijetu, te ono preko istog uranja u kulturu i emocionalni svijet svoje okoline. Kako bi se stvorio intuitivni i autentični odnos na relaciji roditelj-dijete, koji je bitan za razvoj djetetove osobnosti, važno je ohrabrivati roditelje da koriste svoj materinski jezik, odnosno da govore materinskim jezikom s djetetom, koji smatraju svojim. Pored toga, neophodno je da se dijete što ranije susretne s jezikom države u kojoj živi. Dakle, što dijete ranije krene učiti njemački jezik, to će poteškoće pri polasku u školu biti manje. Prema tome, u dječjim obdaništima bi se trebalo koncentrirati na učenje njemačkog jezika.

Što roditelji mogu činiti kako bi podržali razvoj višejezičnosti kod svoje djece?

Većina stručnjaka se slaže da djeca što ranije krenu učiti oba jezika i to tako da svaki roditelj zasebno i dosljedno razgovara s djetetom na svojem materinskom jeziku i da pored toga postoji jedan zajednički jezik u obitelji. Takav postupak se u stručnim krugovima naziva 'jedna osoba – jedan jezik'. Jasno je da je takav postupak ponekad teško provodiv. Iz tog razloga je jako dobro da barem postoji jedan jezik u obitelji, a da se drugi koristi u okolini, npr. na igralištu, u vrtiću i sl. Druga je mogućnost da se oba jezika koriste ovisno o situaciji: npr. kod igre se govori hrvatski, pri kupovini njemački i sl. Kako god, važno je da se pri učenja dvaju jezika bude dosljedno, tj. da roditelji ne miješaju oba jezika, kako bi djetetu olakšalo razlikovanje istih. Isto je tako neophodno da djeca imaju mogućnosti što češće čuti oba jezika.

Treba li dijete s jezičnim poteškoćama odrastati dvojezično?


Često se višejezičnim roditeljima preporučuje da njihova djeca s dijagnosticiranim jezičnim poteškoćama uče samo jedan jezik, zbog toga što im dva jezika tobože predstavljaju preopterećenje. Ta se teza, međutim, u znanstvenim istraživanjima odbacila. Štoviše, dokazano je da višejezična djeca s dijagnosticiranim jezičnim poteškoćama pokazuju iste poteškoće kao i jednojezična djeca s jezičnim poteškoćama. Jednako se tako pokazalo da prakticiranje jednog jezika od određenog trenutka nakon višejezičnosti kod djece s jezičnim poteškoćama ne doprinosi poboljšanju jezičnih kompetencija. Poboljšanja su se vidljiva tek tijekom posjete jezične terapije i to u oba jezika. Dakle, djeca s specifičnim jezičnim poteškoćama itekako mogu odrastati dvojezično, bez da ta činjenica automatski ima negativan utjecaj na jezične poteškoće.

03.10.2017.

Foto: Hina

TODORIĆ NAKON RASPISIVANJA TJERALICE 'Vratit ću se u Hrvatsku čim prikupim dokaze'

22.10.2017.

Zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo raspisalo je u subotu tjeralicu za Todorićem. Više>

Foto: Hina/Daniel Kasap

HRVATI IZVAN HRVATSKE, PAŽNJA Hrvatski sabor danas će raspravljati o vama

20.10.2017.

Izvješće podnosi Središnji državni ured za Hrvate izvan RH. Više>

Izdanje br. 39

CroExpress u PDF izdanju!

Izdanje: 09.04.2014.

Preuzmi



FOTO: Rutesheim - Croatia B

FOTO: Hrvatski dan Luksemburg

FOTO: Croatia Bietigheim - FC Löchgau

FOTO: Hercegovačka večer u Gerlingenu

FOTO: Štenci za udomljavanje

FOTO: Susret iseljenih Uzdoljana

FOTO: Germania - Croatia Bietigheim

FOTO: Velika Gospa

FOTO: IV. Hrvatske svjetske igre, treći dan

FOTO: Sommerfestival der Kulturen