NEWS FOR CROATIANS LIVING ABROAD

22.11.2017
tekst
tekst

Hrvati iz Europe

VAPAJ HRVATA IZ SRBIJE 'Donose se novi zakoni o manjinama koji su više nego opasni'

Foto: Hina/Daniel Kasap

Zakonodavna reforma u Srbiji ima brojne slabosti, vjeruje Žigmanov.

Foto: Hina/Daniel Kasap

Autor: CroExpress

Tomislav Žigmanov, predsjednik Demokratskog saveza Hrvata Vojvodine, obratio se javnosti povodom izmjena krovnih zakona o nacionalnim manjinama u Srbiji. Žigmanov vjeruje da su u najavljenim prijedlozima izmjena zakona 'nedopustivi propusti u izradi i opasne manjkavosti'.

'Manjinska prava nisu američki nogomet'

'Iz predloženih rješenja izmjena krovnih zakona o nacionalnim manjinama posve je upitno koliko su pojedini sadržaji izmjena sukladni europskim standardima u području zaštite manjinskih prava. Toga bi trebala biti svjesna i premijerka Ana Brnabić, kada je nedavno izjavila kako je Srbija ‘šampion u poštovanju ljudskih i manjinskih prava’, kao da je ovo područje društvenoga života neka grana sporta, recimo američki nogomet, gdje se države natječu u postizanju rezultata. Manjinska prava, prateći institucionalne aranžmane i manjinske politike i njihova primjena, daleko su složeniji i zahtjevniji društveni izazovi u čijim rješenjima i ostvarenjima nema ‘šampiona’ već postignute društvene pravde i zadovoljni građani. Je li u tu skupinu spadaju i učenici završnoga razreda na hrvatskome u subotičkoj gimnaziji koji tijekom svojega 12-godišnjeg školovanja nisu imali niti jedan udžbenik na materinjem jeziku u svojim rukama?', pita se Žigmanov.

Zakonodavna reforma u Srbiji ima brojne slabosti, vjeruje on, od netransparentnosti procesa izrade zakonskih prijedloga, preko neinkluzivnoga odnosa predstavnika vlasti spram onih kojih se zakoni neposredno tiču i odsustva kvalificirane javne rasprave pa do samoga načina usvajanja u Narodnoj skupštini.

'Na žalost, ove konstatacije vrijede i kada je riječ o najavljenim promjenama tzv. manjinskih zakona, to jest Zakona o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina te Zakona o nacionalnim savetima nacionalnih manjina, s tim da zbog osjetljivosti i složenosti pitanja ovdje naznačene strukturalne slabosti srbijanskoga političkoga života imaju i moguće opasnije posljedice', tvrdi.

'Prvo promijeniti Ustav'

'Najprije se postavlja pitanje zašto se u proces izmjene spomenutih zakona uopće ulazilo prije nego li se donese novi ili učine promjene postojećega Ustava Republike Srbije. Naime, u njemu bi trebala biti sadržana temeljna pravna načela o pitanjima naravi, načina i dosega integracija nacionalnih manjina u srbijansko društvo, iz kojih bi se onda trebala izvoditi zakonska rješenja. Ovdje je vjerojatno najintrigantnije pitanje ustavnog rješenja demokratske participacije nacionalnih manjina u procesima odlučivanja, osobito onih brojčano manjih, kako je to ukazano u nizu europskih dokumenata koji se odnose na Srbiju (ekspertska izvješća o stanju manjinskih prava, Rezolucije Komiteta ministara o primjeni Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina, godišnje Rezolucije Europskoga parlamenta o napretku Srbije u europskim integracijama)', kaže Žigmanov.

Usporedo s tim, smatra, bi se trebale utvrditi osnove manjinske politike Srbije.

'Hoće li u Srbiji biti na djelu kao do sada segregativni model multikulturalizma ili će se graditi politike integrativnog multikulturalizma, za što se zalažu Vijeće Europe i Organizacija za europsku sigurnost i suradnju. Naravno, nova/stara manjinska politička paradigma treba također biti plod otvorene i stručne rasprave brojnih aktera Srbije danas, u kojoj bi značajnu ulogu imali i predstavnici nacionalnih manjina', vjeruje on.

'Manjine čine nešto manje od 13% stanovništva'


'Opetovano treba istaknuti kako Srbija i dalje nema strategiju o multikulturalizmu odnosno o upravljanju kulturološkim razlikama, uključujući i prava nacionalnih manjina. I sadašnji Ustav Republike Srbije zanijekao je činjenicu da nacionalne manjine u srbijanskom društvu čine značajan dio društva – riječ je o nešto manje od 13% ukupnoga stanovništva – i umjesto da Ustav bude ugovor između države i svih njezinih građana, on je danas ugovor države i većinskog naroda, a nacionalne su manjine u ustavnoj definiciji države svrstane pod sve građane koji žive u Srbiji. Podsjetit ćemo još da Republika Srbija do danas nije donijela poseban zakon kojim bi se cjelovito uredio položaj nacionalnih manjina i odredilo koja je uloga nacionalnih manjina u sveopćem razvoju srbijanskog društva – tek je pravno naslijedila Zakon o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina, koji je usvojen u Skupštini Savezne Republike Jugoslavije početkom 2002. godine', tumači Žigmanov.

'Neka rješenja više nego opasna'

'Promjena ustava i definiranje manjinske politike držimo za dva temeljna preduvjeta koja moraju biti ispunjena prije bilo kakvih izmjena manjinskih zakona u Srbiji. U protivnom, imat ćemo ono što se događa – odsustvo elementarne transparentnosti u samome procesu kojim upravlja nadležno Ministarstvo za državnu i lokalnu samoupravu, uključenost predstavnika samo dijela manjinskih samoupravnih tijela – nacionalnih vijeća nacionalnih manjina, neuvažavanje prijedloga predstavnika nacionalnih manjina u izradi nacrta izmjena zakona, te brojne manjkavosti predloženih rješenja, od kojih su neke ne samo protuustavne nego i više nego opasne. Recimo, isključenost članova tijela političkih stranaka nacionalnih manjina u radu manjinskih samouprava (zamislimo da se za zastupnike u Narodnoj skupštini mogu kandidirati samo članovi kulturno-umjetničkih udruga!). Ili, da svi zapisnici, odluke i akti koje donose vijeća moraju odmah poslije sjednica vijeća biti dostavljeni nadležnom ministarstvu!? Ili, da suradnja vijeća s matičnim državama mora biti u okvirima vanjske politike Republike Srbije?!... Drugim riječima, predloženim se rješenjima želi politički desubjektivizirati nacionalne manjine te osnažiti državni nadzor nad djelatnošću samouprava nacionalnih manjina', zaključuje.

13.09.2017.

Google Maps screenshot

ALBSTADT, BALINGEN, GEISLINGEN... U okrugu Zollernalbkreis živi više od 2100 Hrvata

22.11.2017.

Hrvati su treća najveća grupa stranih državljana koja živi na tom području. Više>

Foto: Damir Senčar/Hina

MAGDALENA IZ FRANKFURTA Sutra ćemo opet zaboraviti Vukovar

20.11.2017.

Zaborav na Vukovar zaborav je identiteta, povijesti, branitelja i njihovih obitelji. Više>

Izdanje br. 39

CroExpress u PDF izdanju!

Izdanje: 09.04.2014.

Preuzmi



FOTO: Sveta misa Buenos Aires

FOTO: Croatia B - Schwieberdingen

FOTO: Vukovar u Münchenu

FOTO: Vukovar

FOTO: Kupreška večer

FOTO: Croatia B. - Aldingen

FOTO: SV Perous - Croatia Bietigheim

FOTO: G2.3

FOTO: Susret hrvatskih studenata Njemačke

FOTO: Holywin u Stuttgartu