NEWS FOR CROATIANS LIVING ABROAD

18.11.2017
tekst
tekst

Kolumne

TKO POTIČE HRVATE NA ISELJAVANJE I ZALAŽE SE ZA USELJAVANJE STRANACA? Mnogi novi iseljenici se srame priznati da su spali s konja na magarca

Ilustracija (foto: pixabay.com)

Kolumna Branka Barbića.

Br. pregleda: 2487

Ilustracija (foto: pixabay.com)

Autor: Branko Barbić

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku samo prošle godine iz Hrvatske je iselilo 36.436 hrvatskih građana, a stvarni broj iseljenih, nažalost, puno je veći jer se mnogi iseljeni ne odjavljuju. MUP, kao jedna od izvještajnih jedinica Državnog zavoda za statistiku, godinama je tom zavodu dostavljao nepotpune i nepouzdane podatke jer nisu bili usklađeni zakoni, a zbrka je povećana za zadnje bivše koalicijske vlade SDP-a u kojoj je ministrom uprave bio Arsen Bauk.

Ta koalicija je nepromišljeno mijenjala zakone (Zakon o strancima, Zakon o prebivalištu, Zakon o državljanstvu, Zakon o osobnoj iskaznici, Zakon o azilu, i izborne zakone) s ciljem pobjede na izborima. Toj koaliciji se činilo da će sebi osigurati pobjedu na sljedećim izborima ako zakonima onemogući ili učini zanemarivim glas hrvatskog iseljeništva i Hrvata, hrvatskih državljana u BiH.

Izmjene navedenih zakona nisu ipak SDP-u osigurale novu pobjedu na izborima ali su zato novoj vlasti ostavile loše neusklađene zakone. Tako npr. u Zakonu o strancima u prvom članku, navedeno je preko 30 direktiva i odredbi Europske unije. U članku drugom navodi se status 'Hrvata bez državljanstva' te upućuje općenito na Zakon o odnosima RH s Hrvatima izvan RH. Time je odbijen prijedlog amandmana Odbora za Hrvate izvan RH da pripadnik hrvatskog naroda nije stranac u smislu odredbi tog zakona i kad nema hrvatsko državljanstvo.

Ni u Zakonu o odnosima RH s Hrvatima izvan RH nema definicije pripadnika hrvatskog naroda, a nema ga ni u Zakonu o hrvatskom državljanstvu, što rezultira arbitrarnom primjenom zakona i nastavljanje mučnog postupka rješavanja statusnih pitanja iseljenika i pripadnika hrvatskog naroda u BiH.

Uzaludni su bili svi dosadašnji prijedlozi da se u Zakon o državljanstvu unesu definicije pripadnika hrvatskog naroda i iseljenika iz Pravilnika Ministarstva vanjskih poslova o stipendiranju studenata iz iseljeništva. MUP je ostajao a i dan danas odbija za uzor uzeti definicije pripadnika francuskog, talijanskog, njemačkog, danskog i drugih zemalja Europske unije.

MUP nema podatke o broju pripadnika hrvatskog naroda koji useljavaju, a nemaju hrvatsko državljanstvo te ostaje nepoznato koliko je pripadnika hrvatskog naroda u kategoriji stranaca.

Zbog nepostojanja jasne definicije pripadnika hrvatskog naroda, mnogi članovi hrvatskih obitelji nailaze na teškoće kad se izjasne pripadnicima hrvatskog naroda. Iako Hrvatska nema rasne zakone, kad se netko komu jedan od roditelja nehrvatske narodnosti izjasni Hrvatom, to mu se osporava kad se suoči s birokracijom.

Nije realno očekivati zainteresiranost za povratak

Hrvati iseljenici iz BiH više nemaju status hrvatskih iseljenika, a nemaju ga ni potomci četvrtog naraštaja iseljenika s područja današnje Hrvatske koji žive u zemljama Latinske Amerike nakon zadnjih izmjena Zakona o hrvatskom državljanstvu. Posljedično, nije realno očekivati veću zainteresiranost iseljeništva za povratak iseljenika i njihovih potomaka u Hrvatsku.

Tečajeve hrvatskog jezika i kulture koje nadležne institucije održavaju te ljetne posjete članova Hrvatskog svjetskog kongresa i Savjeta vlade ne treba omalovažavati, ali činjenica je da ne rezultiraju povratkom iseljenika i useljavanjem znatnijeg broja njihovih potomaka, čak ni iz zemalja koje zaostaju za Hrvatskom.

Uzalud je Davor Božinović, kao bivši zastupnik HDZ-ove oporbe, u raspravi o Zakonu o prebivalištu, među ostalim, istakao kao prioritet potrebu hrvatske useljeničke politike. Ne postoji jedna jedinstvena useljenička politika Europske unije. Svaka članica bi trebala najbolje znati svoje potrebe za useljenicima, svoje specifičnosti koje valja uzeti u ozbir u svezi s mogućnostima integracije useljenika.

Zbog nepostojanja artikulirane useljeničke politike, u javnosti ali i u vladi ostaju nedumice kako rješavati ne samo zaustavljanje daljnjeg iseljavanja nego iz kojih zemalja koje ljude uvoziti u Hrvatsku. Dok Davor Štern, poslovni čovjek i bivši ministar, sada počasni konzul Filipina koji Filipine dobro poznaje, predlaže uvoz radnika iz Filipina, dotle je Marko Pavić, ministar rada i mirovinskog sustava protiv uvoza Filipinaca jer bi to, prema njegovu uvjerenju, bio kulturološki šok.

Vjerujem da bi Hrvati u Australiji bili skloniji prijedlogu Davora Šterna jer imaju vrlo pozitivna iskustva s Filipincima.Određen broj Hrvata se oženio Filipinkama te s njima žive u skladnim brakovima. Preko 80% stanovništva Filipina su katolici španjolskog stila. Otuda lako razumijevanje Hrvata katolika i Filipinaca katolika o temeljnim vrijednostima obitelji i društva.

Bez jasne hrvatske useljeničke politike, Hrvatska je tek pasivni promatrač iseljavanja Hrvata iz Hrvatske i useljavanja stranaca.

Među strancima koji dolaze prevladavaju oni koji dolaze i kao turisti

U našu se zemlju doselilo 13.985 hrvatskih državljana i stranaca, što je najveći broj doseljenih iz inozemstva od 2009. U Hrvatsku se lani doselilo 6247 stranaca, njih više od tisuću više nego 2015., te 7733 hrvatska državljanina i pet osoba nepoznatog državljanstva. Iz zemalja EU doselilo se 5555 osoba, među njima 2185 stranaca i 3368 hrvatskih državljana, dok se iz ostalih europskih zemlja doselilo 7077 hrvatskih državljana i stranaca. Kad je riječ o državljanima članica EU, pojedinačno se najveći broj stranaca doselio iz Njemačke (473), Slovenije (465), Italije (298), Austrije (140), Francuske (101), Mađarske (98) i Velike Britanije (93).

Uočljivo je da među strancima koji se doseljavaju iz EU prevladavaju oni koji i inače dolaze u Hrvatsku kao turisti, a demografi su lani tumačili da je proces doseljavanja državljana drugih članica EU u Hrvatsku tek u začetku i da će se u budućnosti najviše doseljavati na obalu. Kad je riječ o našim susjedima, najveće doseljavanje DZS je zabilježio iz BiH, iz koje se 2016. doselilo 4348 osoba, među kojima 2477 hrvatskih državljana te 1871 stranac, te iz Srbije, iz koje su se doselila 794 hrvatska državljanina i 574 stranca.

U Hrvatsku su se lani doseljavali i državljani drugih europskih zemalja koje nisu članice EU pa, nakon državljana BiH i Srbije, po doseljavanju prednjače Ukrajinci (206) i Rusi (132). Najviše doseljenih iz inozemstva lani se, kao i 2015. godine, doselilo u Zagreb, njih 3330, zatim na područje Splitsko-dalmatinske županije 1959, Istarske županije 1562, zatim Primorsko-goranske 1426 te Zadarske 745. I lani smo imali i doseljenika u Hrvatsku s drugih kontinenata, iz Azije, Afrike, Sjeverne i Srednje Amerike, Australije... Iz SAD-a se u Hrvatsku doselilo 340 osoba, a među njima 156 državljana SAD-a te 184 hrvatska državljanina.

U Večernjem listu je objavljen podatak da je u Hrvatsku vraćeno 1500 migranata, da MUP šuti o brojkama, ali to ne zaustavlja ministarstva unutarnjih poslova Njemačke, Austrije i Slovenije da Zagrebu redovito šalju azilante.

Kad se uzme u obzir broj onih koji iz Hrvatske ne žele iseliti, broj pridošlica iz EU, drugih zemalja i kontinenata te uredbe EU-a o osobama koje imaju stalni boravak u nekoj od članica Europskog ekonomskog prostora, pravo na spajanje obitelji itd., moglo bi se zaključiti da su neutemeljene najave demografa kako će Hrvatska u vrlo bliskoj budućnosti ostati bez velikog broja stanovnika.

Hrvatska će ostati, a već je ostala, bez velikog broja svojih državljana pripadnika hrvatskog naroda.

Tko Hrvate potiče na iseljavanje?

Tko sve potiče Hrvate na iseljavanje, teško je nabrojiti. Svakako za poticaje iseljavanja služe mediji lažnim informacijama o životu koji se nudi novim iseljenicima. Hrvatska se prikazuje zemljom bez budućnosti, zemljom kriminala i tomu slično. Mnogi novi iseljenici se srame priznati da su spali s konja na magarca.

Mogao bih ovdje nabrojiti dosta slučajeva novih iseljenika koji s fakultetskim obrazovanjem pristaju na poslove pomoćnih zaposlenika u kuhinjama, staračkim domovima itd. Opravdavaju svoju odluku brigom za budućnost svoje djece. Od vlasnika kuća i stanova u Hrvatskoj, oni su postali podstanari u tuđini.

Nema priča o životu mnogih koji su u tuđini ostali bez posla, koji su stigli u mirovinu, a izgubili djecu raspršenu kojekuda na kojekakvim poslovima.

Priče o moćnom bogatom iseljeništvu samo su dio mita o iseljeništvu. Mnogi bi se vratili, ali nemaju više ni komu ni na što. Neki, koji su nekada slovili kao žestoki Hrvati, svjesni svoje stvarnosti, priznaju da moraju ostati tamo gdje su stali. 'Ustaša' vše nema ni u Melbourneu. Voljom HOP-a s pročelja hrvatskog doma maknut je natpis 'Hrvatski dom dr. Ante Pavelić'. Ostao je tek Hrvatski dom Croatian House.

Mislim da ne treba računati da će se novi iseljenici vratiti iz nostalgije za starom domovinom. Može se računati samo na povratak onih koji budu objektivno dugoročno procijenili svoje mogućnosti u tuđini i u Hrvatskoj kako za sebe, tako i za svoju djecu.

14.08.2017.

Foto: CroExpress

REPLY TO GERMAN JOURNALIST Who Found Zagreb Boring

18.10.2017.

Haeming criticised Zagreb quite a lot. Više>

Izdanje br. 39

CroExpress u PDF izdanju!

Izdanje: 09.04.2014.

Preuzmi



FOTO: Kupreška večer

FOTO: Croatia B. - Aldingen

FOTO: SV Perous - Croatia Bietigheim

FOTO: G2.3

FOTO: Susret hrvatskih studenata Njemačke

FOTO: Holywin u Stuttgartu

FOTO: Croatia Bietigheim - Bissingen

FOTO: Izlet Croatie Hamburg u Veliku Britaniju

FOTO: 5. susret čuvara hrvatske etno baštine

FOTO: Croatia B - Merklingen