NEWS FOR CROATIANS LIVING ABROAD

24.08.2017
tekst
tekst

Kolumne

Gori Hrvatska, Gori Europa, gori svijet

USAFE

Pogled iz iseljeništva.

USAFE

Autor: Gojko Borić 

 Dosadašnji veliki požari u Dalmaciji, Hercegovini i Crnoj Gori bili su za očekivati, borba protiv njih bila je u usporedbi sa sličnim nepogodama u Europi i svijetu uglavnom uspješna, preventiva je zakazala što odavno nije nikakva novost, vatrogasci su bili heroji, uspostavljeno je golemo jedinstvo među svim sudionicima protupožarnoga sustava, političari su više mislili na svoju promociju nego na zadatke koje trebaju obaviti u borbi protiv stihije, može se pretpostaviti da ako dosadašnje vremenske i ine (ne)prilike budu iste ili slične kao za vrijeme požara, (zapuštene šume i maslinici, osušeno rastlinje i bura) da će još biti paljevina sve do prvih velikih kiša, tvrdnje da su požari podmetnuti uglavnom su rezultat teorije zavjera i namjernog širenja panike, dakako sve dok se ne pronađu konkretni počinitelji...
To bi uglavnom bile natuknice u svezi nedavnih požara u nas i susjedstvu.

I nestručnjacima bi moralo biti jasno da su ljetni požari u južnim predjelima Hrvatske neka vrsta fatuma, neizbježive sudbine. Pitanje je samo kako najoptimalnije spriječiti njihovo pogubno djelovanje. 
Znači odavno je trebalo razraditi učinkovitu preventivu. 
Navedimo najvažnije mjere: podizanje guste mreže promatračnica sa stalnim dežurstvom, instaliranje elektroničnih senzora na mjestima najveće moguće požarne opasnosti, izgradnja požarnih staza za vatrogasna kola, proširenje i stalno održavanje mreže hidranta, redovito čišćenje od korova i makije neobrađenih površina isto kao i postavljanje širokih usjeka bez raslinja u šumama itd. 
No čak i najbolja preventiva ne može biti apsolutna garancija da se požari ne će pojaviti jer dovoljno je da netko baci neugašeni opušak ili praznu bocu negdje u osušeno grmlje ili travu pa da požari buknu nesmiljenom brzinom. I piromani su nažalost vrlo 'dosjetljivi' u svojoj bolesnoj požudi za vatrom, a vjerojatno ima i onih koji na taj način žele naškoditi Hrvatskoj iz 'političkih' razloga, no možemo pretpostaviti da oni nisu najbrojniji među 'obožavateljima' vatre.  

Na stručnjacima je da istraže kako uzroke požara tako i da pomognu nadležnima u potrazi za počiniteljima. Puka nagađanja s političkim 'objašnjenjma', naime da su požari uglavnom podmetnuti od strane nepoznatih neprijatelja, i da se pomoću njih Hrvatsku ponovno želi ugurati u Jugoslaviju, (koja ne postoji) mogu samo zatrovati društveno ozračje u našoj državi. 

Ovakvi brzopletni zaključci idu u korist onima koji Hrvate stalno stavljaju u ulogu mučenika koji za sve domaće nevolje optužuju strance i domaće izdajice, a to je itekako podesno da se odustaje od protupožarnih mjera jer krivnju snose drugi a ne mi, pa se tu ne može ništa učiniti. 

Šumski požari diljem Europe i svijeta

Samo u posljednjih nekoliko mjeseci bjesnili su požari i u Portugalu, Italiji, Francuskoj, Grčkoj i na Cipru, da navedemo samo one najgore u Europi. 

U Portugalu je u vatrenoj stihiji izgubilo život više od 70 ljudi. Požari redovito izbijaju u Kanadi i SAD, a nisu rijetki i u Čileu. Strašno je bilo vidjeti spaljene automobile u Portugalu u kojima su ljudi izgorjeli kao buktinje. U najljepšim predjelima Italije i Francuske, u Toskani i Provansi, vatra je progutala ne samo šume nego i neka turistička naselja. 
I u američkoj Kaliforniji požari su uništavali pošumljene prostore ali i brojne kuće. Vatra nije mimoišla i neke nacionalne parkove, dakle najljepše predjele prije navedenih zemalja.
Turisti su bježali iz svojih prebivališta jer im nitko nije mogao osigurati nesmetano provođenje odmora. 
Na udaljenim španjolskim otocima koji žive od turizma, Tenerifi i La Gomeri, izbili su opasni požari. Na sjeveru Španjolske vatra je usmrtila četvoricu ljudi.
Prelijepa Sardinija bila je izložena vatrenoj stihiji. Prema nekim procjenama zelenilom siromašna Grčka izgubila je u požarima oko 10 posto svojih pošumljenih prostora.
I u Rusiji su povremeno izbijali požari. Dok ovo pišemo agencije javljaju o novim požarima u Europi i Americi. 

Uzroci požara su različiti, a prema nekim procjenama samo 5 posto njih u Europi izbija radi 'prirodnih' razloga, recimo zbog udaraca gromova i povišene temperature zraka, dok su ostali prouzrokovani krivnjom ljudi koji žele uništiti šume da bi dobili prostor za neke svoje planove, (novogradnju i /ili pašnjake).
Mnogi požari buknuli su nesmotrenošću pojedinaca koji su baratali vatrom ne obazirući se na upozorenja vlasti, ali i na zdrav razum. Vatra bjesni posebno u šumama s lako zapaljivim stablima eukaliptusa, (primjerice u Portugalu i Grčkoj) koja su posađena jer brzo rastu i bivaju sječom brže unovčena. U posljednjih nekoliko godina ima sve više požara radi povišenja temperature zraka diljem svijeta, što neki 'pametnjakovići' niječu, primjerice američki predsjednik Donald Trump, čija je zemlja napustila pariški Sporazum o klimi. 

Hrvatska kao izrazito turistička zemlja trebala bi svim raspoloživim sredstvima djelovati na očuvanju svoga šumskog fundusa, pogotovo uz Jadran za vrijeme ljeta s visokim temperaturama i kad puše bura.

Prema 'Slobodnoj Dalmaciji' požari su u okolici Splita buknuli kroz kratko vrijeme na dvadesetak mjesta. Vatrogasni zapovjednik Dražen Glavina to je ovako objasnio:

 'Vatra je bila toliko jaka da smo u nekoliko navrata vidjeli kako gori dim. U takvim okolnostima požar se doslovce prenosi zrakom, nošen jakim vjetrom u par sekundi može izazvati plamen na sasvim drugom mjestu. Jasno da se ljudima tada čini da je požar podmetnut, ali to ne mora biti tako.' 

U svakom slučaju valja pričekati da stručnjaci na licu mjesta točno ustvrde uzroke požara koji je strašno ogolio Dalmatinsku županiju, dio Hrvatske koji se u posljednjih nekoliko godina turistički vrlo približio dosad nedostižnoj Istri i Dubrovniku. 

Političke posljedice požara u Hrvatskoj

Da nam se ne zamjeri kako pesimističkim riječima napadamo domaće (ne)odgovorne političare radi neaktivnosti u vrijeme i još više prije požara, zabilježit ćemo da su i u stranim medijima opažene optužbe običnih ljudi u neposrednim susretima s političarima koji su se prekasno sjetili da se pojave na licu mjesta pred požarištima. 

Prema njemačkoj RTV postaji 'Deutsche Welle', 'požari su pokazali odvojenost političkih elita od stvarnog života', pa kao izrazit primjer za to navode kako je predsjednik Hrvatskoga Sabora Gordan Jandroković poveo vladinim zrakoplovom ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića, ministra financija Zdravka Marića i državnu tajnicu za šport Janicu Kostelić u Wimblendon da bodre Marina Ćilića, koji je, kao što znamo, izgubio teniski meč sa Švicarcem Rogerom Federerom. 

Tragedija nastala požarom, tako javlja 'Deutsche Welle', otkrila je i latentni sukob između predsjednice republike Grabar Kitarović i predsjednika vlade Plenkovića: 'Premijer Plenković koji je do sada možda najotvorenije izrazio neslaganje s politički bliskom predsjednicom, ima godinu dana za pripremu sustava za novu sezonu.

Ovogodišnja vatra je, nesumnjivo, progutala i dio njegova političkog sjaja u takozvanim utvrdama HDZ-a oko kojih su trenutno zgarišta. No, treba računati i na kratko pamćenje hrvatskih građana. 
Kada splasne ogorčenost i kroz pepeo izbije trava, ako je suditi prema već viđenom, malo tko će razmišljati o nekim budućim požarima koji će vatrogascima opet donijeti kratkotrajnu titulu 'jedinih i pravih heroja'.'  

No ovdje možemo s pravom dodati da će posljedice požara u Splitsko-dalmatinskoj županiji trajati mnogo dulje nego navodno kratko pamćenje pogođenih od požara, naime trebat će najmanje 15 do 20 godina da se oporave opožarena područja koja će pred svaku turističku sezonu uvijek iznova podsjećati ljude da je politika zatajila.

Ekolozi upozoravaju da zemlje jugoistočne Europe trebaju uložiti milijarde eura za podizanje tzv. mješovitih šuma, u što treba uključiti i fondove Europske Unije. 
Nekad su ta područja od Hrvatske preko Crne Gore i Albanije do Grčke bila pošumljena od vrhova planina do obala mora, ali su Mlečani i domaći ljudi nemilice sjekli šume za izgradnju Republike svetoga Marka i njezinu brodogradnju, a da nisu ponovno sadili neophodna stabla tako da su danas brojna područja u spomenutim državama goli kamen bez zemljine kore.

Iz nedavnih požara treba povući pouku da bez šuma nema boljega života u lijepim turističkim predjelima onako kako je to jezgrovito izrazio predsjednik Italije Sergio Mattarella : 'Šumski požari unakazuju ljepotu naše domovine.' Ono što važi za Italiju u još većoj mjeri vrijedi i za Hrvatsku.

27.07.2017.

Ilustracija (foto: Zoran Stupar)

NACIJA I DRŽAVA U HRVATSKOJ MORAJU BITI JEDNO Kao što je to u Njemačkoj, Francuskoj, Italiji...

21.08.2017.

Nacionalne države su trajna vrijednost, ali nikako nisu osamljeni otoci. Više>

Izdanje br. 39

CroExpress u PDF izdanju!

Izdanje: 09.04.2014.

Preuzmi



FOTO: Velika Gospa

FOTO: IV. Hrvatske svjetske igre, treći dan

FOTO: Sommerfestival der Kulturen

FOTO: IV. Hrvatske svjetske igre, drugi dan

FOTO: Pripreme Croatie Bietigheim

FOTO: Medvedgrad

FOTO: Tvrđava Minčeta

FOTO: Proslava u Bad Cannstattu

FOTO: Tijelovo u Korntalu

FOTO: Sv. Ante u HKM Stuttgart