NEWS FOR CROATIANS LIVING ABROAD

16.12.2017
tekst
tekst

Kultura

APOKALIPSA 1945. Hrvatski iseljenički književnik Ivan Ott napisao knjigu o 'predvorju pakla'

Ivan Ott (foto: CroExpress)

Svjedok poratnih zločina.

Br. pregleda: 2129

Ivan Ott (foto: CroExpress)

Autor: CroExpress

Dugogodišnji iseljenički novinar i književnik Ivan Ott (83) ni u mirovini ne miruje. Kako doznajemo od njega, unatoč problemima sa zdravljem, Ott je napisao dva nova romana i zbirku kratkih ratnih priča. Trenutno je u tisku hrvatska verzija povijesnog romana 'Logor Teharje, predvorje pakla‘.

Ovim putem objavljujemo predgovor romana koji je već sada dobio izvrsne kritike stručnjaka, a napisao ga je publicist i urednik lista Hrvatsko slovo, Stjepan Šulek.

Svjedok rata i poratnih događanja

'U romanu koji ste uzeli u ruke, Ivan Ott opisuje kronološki tijek terorističkog preuzimanja vlasti u Sloveniji i Hrvatskoj na primjeru nekoliko obitelji. U cijeloj knjizi autor ciklički opisuje partizansku mržnju, a nasuprot njoj humanost marljivih i čestitih obitelji, očaj i nade ljudi iz Hrvatske i Slovenije u rukama nacista, fašista i komunističkih 'osloboditelja'. Ivan Ott bio je kao dječak svjedok te apokalipse, koju je dokumentirano opisao i u svojim drugim knjigama, posebno u knjizi 'Ukradeno djetinjstvo'.

Ova najnovija knjiga je literarni i dokumentarni prikaz ubijanja, umiranja, jeze, jauka, straha, progona, mučenja, nade, boli, ljubavi. Ivan Ott sve te strašne događaje u ratu i na kraju rata opisuje detaljno i slikovito. Ljudi osuđeni na smrt, djeca, žene, starci, ranjenici, vojnici na svim političkim stranama opisani su bogatim rječnikom – realno i autentično kao dobri roditelji i čestiti građani koji sve čine da spase život, realno i autentično kao druga vrsta ljudi, ona vrsta ljudi koja je 'komunističkom pobjedom' postala neljudima . Ivan Ott te strašne događaje naziva predvorjem pakla i apokalipsom.

Kao jedan od prvih čitatelja teksta knjige želim napomenuti da ta knjiga u obliku romana i dokumentacije zaslužuje veliku publiku, kako u Hrvatskoj tako i u Sloveniji i Austriji. Ne samo to nego još i više. Sadržaj romana bio bi izvrstan scenarij za igrani film, slično kako su prema romanu 'Ukradeno djetinjstvo' Slovenci snimili dokumentarni film pod naslovom 'Otroci s Petrička', koji je na Festivalu slovenskog filma u Portorožu 2007. dobio prvu nagradu. Knjigu treba prevesti na strane jezike. Njezini sažetci izvrsno bi mogli služiti i našoj diplomaciji u svijetu, koja još uvijek nije dovoljno obaviještena o tragediji hrvatskog i slovenskog naroda u doba Drugoga svjetskog rata.

Bleiburg – Viktring -Teharje kraj Celja, Petriček, Bežigrad – rudnik Pečovnik - Gaji – Čret – Košnice - Huda jama - sve su to mjesta smrti, mjesta groznih drama, mjesta apokalipse, u kojima je partizanska krvoločnost sotonski ‘trijumfirala’ napetim puškama, revolverima, noževima. Autor je sve jame dokumentirao slikama i tekstom. Njegova knjiga je povijest jezivog terora i nasilja, povijest vremena u kojem je narod postao plijenom 'partizanskih revolucionara'. To je književno zdanje, u kojem je vlastitim doživljajem sazidana tragedija 20. stoljeća na našem području. Kao druge, tako i ova Ottova knjiga posreduje nam dojam jednog izvanrednog talenta, kojeg nosi žarka ljubav prema domovini, rodnom Zagrebu, svojoj rodbini, svim ljudima dobre volje bez obzira na nacionalnost. Rezultati partizanskih zločina leže – podsjeća na kraju knjige Ivan Ott – u 600 masovnih grobnica u Hrvatskoj i u 600 masovnih grobnica u Sloveniji, od kojih je najgroznija ona u Teharju kraj Celja. Tu je nakon groznih mučenja ubijen Ivanov otac i skrbnik Francek i zatrpan u jamu pokraj logora Teharje. Majku Slavku su nakon silovanja i mučenja živu bacili i zazidali u rudničko okno – u Hudu jamu.

To je velika tema bogatog životopisa Hrvata Ivana Otta, publicista i književnika na više jezika. U svom životu vidio je mnogo zla na Križnom putu, koji je posebnim sudbinama više obitelji ovjekovječio u ovom romanu.

U romanu ima i nekoliko osoba koje su surađivale s partizanima, ali ako su se ponašale humano bile su ubijene ili su morale na ponižavajući način dokazivati svoju nevinost. Jedna od brojnih osoba romana bila je i komunistička ilegalka Olga. Ona se morala nakon rata uvjeriti da poklič Smrt fašizmu ne prijeti samo fašizmu, nego i vlastitom narodu od vlastitog naroda. Partizana Tončija, koji je bio žrtva i nacista, barbarski su ubili njegovi 'drugovi', jer je kao partizan uzeo u zaštitu mučene ljude.

Ivan Ott iznosi podatak da je psihički nakon rata oboljelo preko 4.000 partizansko-komunističkih ubojica. Tako je krvavi Đuro, koji je ubijao žrtve nožem, umro osamdesetih godina prošlog stoljeća potpuno lud. Jedan drugi kramponom je iskopao oči jednoj mladoj ženi i živu bacio u rudnički rov. Knjiga je puna takvih detalja, iz kojih izvire istina onog ružnog vremena, u kojem su nemilosrdno bacani u jame ne samo ‘izdajice naroda’, nego i vlastiti ljudi, ako su stali u obranu čovjeka i ljudskog dostojanstva. Sve se odvijalo memilosrdnom likvidacijom, jednako kako su brojni autori opisali holokaust, nacističko ubijanje Židova.

Ivan Ott literarnim darom i na temelju skupljenog materijala o tim događanjima u ratu i nakon rata i ovom je knjigom jednostavnim jezikom odao počast svim onim ljudima, starim i mladim, ženama i djeci, slovenskim, hrvatskim i njemačkim vojnicima koji su 1945. i 1946. bili nemilosrdno dotučeni i bačeni u jame. Novi naraštaji moraju znati što se događalo na kraju Drugoga svjetskog rata. A to najbolje mogu iz takvih knjiga i dokumentarnih filmova.

Ivan Ott zaključuje da je Bleiburg veliki simbol Križnog puta koji su u Hrvatskoj dobro poznati, ali o mnogim drugim gubilištima kao o Teharju malo se govori. Ovaj roman napisan na temelju dokumenata i vlastitog prolaženja kroz pakao otkriva Teharje kao dosad slabo spominjano gubilište i grobište u Slovenji. Roman koji ste uzeli u ruke zacijelo će pridonijeti daljnjem istraživanju pokolja gladnih, žednih, bosih i iznakaženih ljudi na Križnom putu. Kao druga gubilišta tako ni gubilište u Teharju nije imalo vrata za živ izlaz. Ivan Ott romanom je otvorio vrata za život mučenika među nama.'

Veliki čovjek

Ivan Ott je pet desetljeća radio u Njemačkoj kao novinar. Poseban je trag ostavio na radio postaji SWR svojim reportažama na njemačkom i hrvatskom jeziku. Dobitnik je odličja Zvijezde Danice s likom Katarine Zrinski za humanitarnu pomoć Hrvatskoj tijekom Domovinskog rata. 

Ott je rođen u siromašnoj radničkoj obitelji. U ranoj mladosti, s godinom i pol starosti roditelji su ga otisnuli u bijeli svijet. Naime, Ivana su usvojili 'teta Slavka i stric Franc', profesionalni vojnik kraljevine Jugoslavije, časnik po činu. U svibnju 1945. obitelj je evakuirana u Austriju u logorište Viktring kod Celovca. Slijedi Križni put i smještaj u koncentracijski logor Teharje kraj Celja. Nakon svirepog ubojstva Slavke i Franceka, jedanaestogodišnji Ivan biva prebačen iz logora Teharje u logore za djecu u Celju, 'Petriček' i 'Štigarjeva vila', takozvani odgojni domovi za djecu državnih neprijatelja. Godine 1946. slučajno ga pronalazi tjelesni otac Stjepan i vraća u Zagreb, u krug obitelji.

Prva četiri razreda Osnovne škole završio je u Ljubljani, prvi razred Gimnazije u Celju. Diplomirao je u Zagrebu na srednjoj Tehničkoj školi, elektrotehniku. Nakon školovanja emigrira u Njemačku 1961. godine i nastanjuje su u Stuttgartu.

22.03.2017.

Izdanje br. 39

CroExpress u PDF izdanju!

Izdanje: 09.04.2014.

Preuzmi



FOTO: Duhovna obnova Mittelbaden

FOTO: Hrvati u Peruu

FOTO: Charles Billich

FOTO: Kao nekad pred Božić 2017

FOTO: Croatia B - Riexingen

FOTO: Nikolinje Stuttgart

FOTO: Croatia Bietigheim - TSV Grühnbül

FOTO: Sveta misa Buenos Aires

FOTO: Croatia B - Schwieberdingen

FOTO: Vukovar u Münchenu