NEWS FOR CROATIANS LIVING ABROAD

25.03.2017
tekst
tekst

HR Iseljeništvo

'GODINAMA SMO PRIPREMALI PROJEKT Na našoj stranici sada možete pronaći dosad teško dostupne podatke o imenima, prezimenima i svojoj povijesti'

Davor Lauc sa suradnicima, Matejom Maljugom i Deanom Perkom (foto: CroExpress)

Intervju: prof.dr.sc. Davor Lauc.

Br. pregleda: 7870

Davor Lauc sa suradnicima, Matejom Maljugom i Deanom Perkom (foto: CroExpress)

Autor: Zoran Stupar

S velikim zanimanjem čitatelji CroExpressa, ali i mnogi drugi, posjećuju web stranice koje im otkrivaju činjenice o njihovim prezimenima, porijeklu, precima. Jedna od takvih je i Acta Croatica, koju smo našim čitateljima 'otkrili' nedavno. Tko stoji iza projekta? Što je njegov cilj te kakvi su planovi za budućnost? Odgovore smo doznali u razgovoru s prof. dr. sc. Davorom Laucom.

Tko stoji iza stranice Acta Croatica?

- Osnivač projekta Acta Croatica, samim time i web portala, je izv. prof. dr. sc. Davor Lauc, koji je u suradnji s mnogobrojnim entuzijastima iz Hrvatske i inozemstva započeo s prikupljanjem i analizom različite onomastičke građe. Danas je u projekt Acta Croatica uključeno više stručnjaka iz različitih područja, poput informacijskih znanosti, dizajna i povijesti, a posebno dobra suradnja je uspostavljena s povjesničarima sa Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Sve veći udio u poslu preuzimaju povjesničari mlađe generacije, pri tome u prvom redu mislim na Mateju Maljuga i Deana Perka, koji su jamstvo da će se projekt uspješno razvijati i dalje.

U impressumu stoji da je izdavač stranice američko poduzeće iz Chicaga. Je li poduzeće vezano uz hrvatske iseljenike?

- Tako je. Izdavač stranice je tvrtka Croatian Ancestry Limited iz Chicaga, no za projekt su zaslužni i pripadnici hrvatskog iseljeništva iz SAD-a, koji nisu navedeni u impressumu, ali bez čije podrške projekt ne bi ugledao svjetlo dana. Pored financijske potpore njihov doprinos je bio i u osmišljavanju projekta, budući da nitko više od njih nije osjetio potrebu očuvanja hrvatskog identiteta i mnogobrojnih, gotovo zaboravljenih, povijesnih narativa. Projekt je do sada podržalo više iseljeničkih udruga iz SAD-a, a sve više se uključuju pojedinci i institucije iz Hrvatske i drugih zemalja, među kojima smo posebno ponosni na potporu Sveučilišta u Zagrebu i Studia Croaticu iz Argentine, tako da Acta Croatica sve više nadilazi lokalne granice kao i mogućnosti da se pobroje svi suradnici i podupiratelji projekta.

Što korisnici vaše stranice mogu doznati o sebi, a da ne mogu drugdje na internetu?

- Acta Croatica je projekt kojem je cilj omogućiti, a još više potaknuti korisnike na istraživanje svojih predaka, svojih korijena i tradicije. Na našim stranicama se mogu pronaći prilično točni podatci o novijoj povijesti pojedinih imena i prezimena kao i različiti povijesni izvori koji su, najvećem broju korisnika, teško ili potpuno nedostupni. No, ono što bismo najviše voljeli je da naši korisnici nauče nas nešto o sebi, da ostave sjećanje, fotografije ili bilo kakvu uspomenu na svog dragog pretka i time spase od zaborava dragocjene ljudske priče i sudbine. Tko od nas nema baku ili djeda koji svojim, najčešće mukotrpnim životom, ne zaslužuje cijelu monografiju i o kojem možemo satima pričati? No, već o prabaki i pradjedu samo rijetki među nama znaju i približnu godinu rođenja. Acta Croatica poziva da postanemo povjesničari ili barem kroničari tih vrijednih sudbina i da spasimo od zaborava naše pretke.

Može li Acta Croatica biti korisna potomcima hrvatskih iseljenika koji žive diljem svijeta?

- Hrvatsko iseljeništvo je u najvećoj mjeri izloženo gubitku osjećaja pripadnosti hrvatskom nacionalnom korpusu. To je posebice vidljivo na primjeru naših iseljenika u SAD. Dugogodišnji procesi asimilacije, pogotovo evidentni u današnje vrijeme, doveli su do toga da je već i uporaba hrvatskog jezika u iseljeničkim krugovima postala rijetkost. Nadamo se da će Acta Croatica odigrati ulogu u očuvanju tog, ugroženog, identiteta. Očekujemo da će atraktivnost i pristupačnost sadržaja na našim stranicama pronaći put do mnogobrojnih iseljeničkih domova i da će poruka koju šaljemo ponukati naše iseljenike da se aktivno priključe projektu. Za sada je odaziv izvanredan, tako da upravo razvijamo neke nove sadržaje koji su usmjereni hrvatskom iseljeništvu.

Koje izvore informacija koristite?

- Kolekcija izvora je plod dugogodišnje aktivnosti prikupljanja i analize različitih izvora podataka. Riječ je o velikom broju knjiga, internetskih izvora, dostupnih arhivskih zbirki i slično. Velika očekivanja imamo od korisnika stranice koji u velikom broju slučaja znaju potankosti o obiteljskim predajama o svojim precima, prezimenjacima i imenjacima i čije znanje nije nigdje sačuvano. Nadamo se da ćemo ubrzo krenuti i s objavljivanjem prve monografije koja će sadržavati upravo takve obiteljske predaje, koje nije moguće pronaći na policama knjižnica i arhiva.

Što ako netko ne može pronaći podatke o sebi ili svojim precima? Postoji li mogućnost da oni budu dodani u skorijoj budućnosti?


- Naravno da je taj scenarij moguć. Projekt Acta Croatica je u svojim povojima. Tek od nedavno je otvoren javnosti i kreće sa svojim životom, tako da sadržaji na njemu još ne jamče svakom korisniku mogućnost pronalaska svoga pretka. Novi se podatci redovito dodaju te se nadamo da će Acta Croatica vrlo brzo doseći tu razinu potpunosti, a jedan od načina je upravo taj da korisnici mogu samostalno kreirati svoje zbirke i dodavati dokumente. U tom cilju upravo razvijamo aplikaciju koja bi to omogućila, no po završetku nju valja i temeljito testirati, tako da će nam za sve to trebati još nekoliko mjeseci. Za sada korisnici mogu unositi nove podatke pod opcijom Sjećanja.

Dakle, vaši korisnici također mogu unositi neke podatke - što se s tim podatcima događa?

- Uneseni podatci su dostupni javnosti s mogućnošću da korisnik ograniči dostupnost podataka koje je unio. Uz suglasnost korisnika koji su unijeli podatke, u narednih nekoliko tjedana, započet ćemo s oblikovanjem tih podataka i njihovom pripremom za izradu monografije. Vjerujemo da će to biti vrlo uspješna i interesantna knjiga, no o tome ćemo vas uskoro detaljnije informirati. Neka ovo bude prilika da samo najavimo jedan vrlo interesantan pravac razvoja projekta Acta Croatica.

Planira li se verzija na još nekom jeziku, osim hrvatskog i engleskog? Npr. španjolskom, s obzirom na velik broj Hrvata i njihovih potomaka u Južnoj Americi?


- Za sada nismo u mogućnosti prevesti sve sadržaje na španjolski. Riječ je, naravno, o velikom poslu koji iziskuje velika financijska sredstva koja nam za sada nisu dostupna, no to je put u kojem će se Acta Croatica zasigurno razvijati. Imamo izvrsno komunikaciju s nositeljima projekta Studia Croatica iz Buenos Airesa i sve veći broj korisnika iz zemalja Južne Amerike. Voljeli bismo što prije biti dostupni i na španjolskom jeziku.

Što vas je motiviralo da napravite stranicu?

- Počeci projekta su povezani s vlastitim obiteljskim povijesnim pričama. Želja da se istraži i sačuva povijest svoje obitelji je vrlo brzo dovela do pronalaska suradnika koji su već krenuli ili namjeravali krenuti istim putem. Presudan je korak bio kontakt s predstavnicima iseljeništva kojima je pitanje očuvanja obiteljskih narativa bilo pitanje očuvanja nacionalnog identiteta i kod kojih smo vidjeli koliko je vrijedna osnovna ideja projekta. Nakon toga projekt je počeo upravljati nama, a ne mi njime, tako da s velikom radošću iščekujemo u kojem će nas još pravcu povući.

Koliko dugo ste pripremali 'lansiranje' Acte Croatice?

- Projekt se razvijao godinama. Teško je odrediti njegov početak no izrada stranice i web aplikacije te prilagodba podataka trajala je oko dvije godine. Premda to, možda na prvi pogled ne izgleda tako, Acta Croatica je jedan vrlo kompleksan projekt u kojem je trebalo objediniti znanstvene, tehničke i dizajnerske rezultate. U pozadini tih, nadamo se, vizualno atraktivnih sadržaja, nalazi se velika znanstvena i tehnička infrastruktura i, što je najvažnije, nepresušna energija naših suradnika.

06.03.2017.

Youtube screenshot

POLICIJA OTKRILA IDENTITET NAPADAČA IZ LONDONA Evo tko je bio Khalid Masood

24.03.2017.

Masood je rođen kao Adrian Elms u Kentu na jugoistoku Engleske. Više>

Ilustracija (foto: pixabay.com)

ŽELE IH SE RIJEŠITI ŠTO PRIJE Austrija plaća 1000 eura izbjeglicama ako samovoljno napuste zemlju

24.03.2017.

Cilja se na migrante iz Iraka, Irana, Afganistana i subsaharskih zemalja. Više>

Foto: CroExpress

STANJE MU SE POGORŠALO Siniša, nekad veseli mladić, danas ima mirovinu 1000 kuna, od teške bolesti ispali su mu zubi, obitelj treba pomoć

24.03.2017.

Pozivamo stoga sve dobre ljude u iseljeništvu i Hrvatskoj da zajedno pomognemo Siniši. Više>

Izdanje br. 39

CroExpress u PDF izdanju!

Izdanje: 09.04.2014.

Preuzmi



FOTO: Duhovna obnova za mlade u Stuttgartu

FOTO: Putujuća scena u Hercegovcu

FOTO: Šokačko sijelo - KUD Tomislav

FOTO: Šokačko sijelo

FOTO: Predivna Hrvatska

FOTO: Samoborski fašnik

FOTO: Duhovna obnova u Stuttgartu

FOTO: Prstendžije u Ulmu

FOTO: 25. obljetnica međunarodnog priznanja

FOTO: Zabavne reklame