NEWS FOR CROATIANS LIVING ABROAD

27.03.2017
tekst
tekst

EU

VELIKO ISTRAŽIVANJE Evo što Hrvati misle o Europskoj uniji

Ilustracija (foto: pixabay.com)

Europska komisija objavila je nacionalno izvješće Standardnog Eurobarometra za Hrvatsku.

Br. pregleda: 1261

Ilustracija (foto: pixabay.com)

Autor: Hina/CroExpress

Hrvatski građani su među optimističnijima glede budućnosti Europske unije i čak ih je devet postotnih bodova više optimističnih nego na prosjeku 28 članica EU-a, pokazalo je istraživanje koje je naručila Europska komisija.

Europska komisija objavila je nacionalno izvješće Standardnog Eurobarometra za Hrvatsku – javno mnijenje u Europskoj uniji za jesen 2016. godine. Naručitelj istraživanja je Glavna uprava za komunikaciju Europske komisije, a proveo ga je konzorcij TNS opinion & social, priopćilo je četvrtak Predstavništvo EK-a u Hrvatskoj.

U proteklih se godinu dana pozitivna predodžba u Hrvatskoj o Europskoj uniji smanjila, te sada u Hrvatskoj 35 posto građana ima pozitivnu predodžbu o Uniji, jednako kao i u EU-u. Negativnu predodžbu EU-a u Hrvatskoj ima, međutim, samo 18 posto ispitanika, što je šest bodova više nego prije godinu dana, dok je takvih na razini EU28 25 posto, dva posto više nego lani. Na objema je stranama najviše onih za koje je EU neutralan pojam: u Hrvatskoj je takvih 46, a na razini EU28 38 posto.

Najpozitivnju predodžbu o EU-u imaju Irci, Poljaci i Rumunji (55, 51 i 50 posto ispitanih), a najmanje građana EU pozitivno vidi u Austrii, na Cipru i u Grčkoj (28, 26 i 17 posto).

Hrvati ipak ostaju uvelike optimistični glede budućnosti Europske unije, 59 posto u Hrvatskoj u odnosu na 50 u EU-u.

I hrvatski i prosječni europski ispitanici u natpolovičnoj se većini zalažu za jaču Uniju s jedinstvenim politikama na europskoj razini. Jedinstvenu vanjsku politiku tako, primjerice, podržava 66 posto građana u EU-u, a 69 posto u Hrvatskoj, jedinstvenu sigurnosnu politiku 75 posto i u EU-u i u Hrvatskoj, jedinstvenu energetsku politiku 73 posto u EU-u, a 75 u Hrvatskoj, jedinstveno digitalno tržište 59 posto u EU-u, a 69 posto u Hrvatskoj.

Slobodno kretanje, studiranje i poslovanje širom EU-a podržava 81 posto građana Unije i 85 posto građana Hrvatske.

Raspoloženje građana u Hrvatskoj i EU-u znatno se razlikuju samo na pitanju nastavka proširenja EU-a na druge zemlje. U Europskoj uniji se tomu protivi natpolovična većina ispitanih, 51 posto je protiv a podržava samo 39 posto, dok se u Hrvatskoj nastavku proširenja protivi samo trećina ispitanika, a rastuća većina od 62 posto, dva postotna boda veća nego lani, zalaže se za nastavak proširenja Unije.

Europskim institucijama hrvatski građani znatno više vjeruju nego domaćima, iako samo Europski parlament uživa povjerenje većine ispitanika, 46 posto u odnosu na 44 posto uz 10 posto onih koji su dogvorili da ne zanju. Uvelike, međutim, prevladava uvjerenje Hrvata da su o europskim pitanjima loše obaviješteni.

Hrvatski su ispitanici naklonjeniji useljavanju od ispitanika na razini EU28. No, i jedni i drugi u većini podupiru useljavanje iz drugih država članica EU-a, a protive se useljavanju iz trećih zemalja. U Hrvatskoj tako pozitivan stav prema useljavanju iz drugih članica EU-a ima 66 posto a iz država izvan EU-a 41 posto. Na razini Unije u prosjeku useljevanje iz članica EU-a prihvaća 61 a iz zemalja izvan EU-a 37 posto ispitanih

Hrvatski i europski ispitanici u podjednakoj velikoj većini, 69 posto pozitivno gledaju na sklapanje Rimskih ugovora, koje su 1957. godine potpisale Belgija, Nizozemska, Luksemburg, Francuska, Italija i Njemačka.

Nezaposlenost hrvatski ispitanici stavljaju na visoko prvo mjesto među teškoćama s kojima se zemlja suočava, dok na drugo mjesto stavljaju gospodarsko stanje u zemlji. Povjerenje u pravosuđe odnosno u pravosudni sustav ima natpolovična većina Europljana, dok mu dvotrećinska većina Hrvata ne vjeruje.

U Hrvatskoj o EU-u pozitivnije misle žene (37 posto), nego li muškarci (32 posto), dok najmlađi ispitanici, od 16 do 24 godine, imaju o EU-u najbolje mišljenje (45 posto pozitivno, 13 posto negativno). EU najlošije stoji među ispitanicima srednje dobi, od 40 do 54 godine (30 posto pozitivno, 26 posto negativno).

Prema zanimanjima, najviše je onih na koje EU ostavlja pozitivan dojam među studentima (50 prema 14 posto), dok je samo među nezaposlenima više onih koji o EU-u misle negativno (29 posto) nego pozitivno (27 posto ).

I hrvatskim ispitanicima su, kao i prosječnom Europljaninu, od ponuđenih vrijednosti osobno najvažnije mir (42 posto), ljudska prava (41 posto) i poštovanje ljudskog života (38 posto).

Iako negativnu predodžbu o Europskoj uniji ima manje od petine Hrvata, a Europljana čak četvrtina, pozitivna se predodžba o EU-u u Hrvatskoj u proteklih godinu dana znatno smanjila. Tomu je svakako pridonijela kriza EU-a, kao i opće nezadovoljstvo djelovanjem političkoga sustava, koje se ogleda u velikom nepovjerenju u političke stranke, nacionalne parlamente i vlade, zaključak je istraživanja.

U nizu zemalja desni, pa i krajnje desni pokreti bivaju sve uočljiviji, u Hrvatskoj se javno mnijenje u proteklih godinu dana pomaknulo ulijevo, ocjenjuje se u zaključku istraživanja.

Lani se u EU28, po istraživanju, lijevo ukupno svrstavalo 27 posto, a u Hrvatskoj 26 posto ispitanika. Desno se smještalo ukupno 19 posto Europljana a 28 posto Hrvata. Postotak lijevo i desno opredijeljenih na razini EU28 ostao je jednak, dok se Hrvatska u proteklih godinu dana pomaknula u lijevo: sada se lijevo svrstava 31, a desno 24 posto Hrvata. Na objema stranama prevladavaju, i u porastu su, oni koji se smještaju u politički centar.

U Hrvatskoj je istraživanje provedeno u razdoblju od 5. do 14. studenoga 2016. godine, na reprezentativnom uzorku građana starijih od 15 godina koji je u Hrvatskoj obuhvatio 1062 građana. Ovo je 86. po redu izvješće Eurobarometra, a 25. po redu koje je obuhvatilo i Hrvatsku.

03.03.2017.

Beč (foto: pixabay.com)

AUSTRIJA ŽELI MANJE 'SOCIJALNIH' MIGRANATA IZ EUROPE Ministar bi socijalu dao nakon pet godina i ukinuo naknade za nezaposlene

20.03.2017.

‘Slobodu rada u bilo kojoj zemlji ne bi trebalo miješati sa slobodom izbora najboljeg sustava socijalne naknade'. Više>

Youtube screenshot

(VIDEO) 30.000 Kurda prosvjedovalo u Frankfurtu

19.03.2017.

Erdogan optužio Njemačku da štiti ‘teroriste’ Više>

Izdanje br. 39

CroExpress u PDF izdanju!

Izdanje: 09.04.2014.

Preuzmi



FOTO: 25 godina Adrije Ditzingen

FOTO: Duhovna obnova za mlade u Stuttgartu

FOTO: Putujuća scena u Hercegovcu

FOTO: Šokačko sijelo - KUD Tomislav

FOTO: Šokačko sijelo

FOTO: Predivna Hrvatska

FOTO: Samoborski fašnik

FOTO: Duhovna obnova u Stuttgartu

FOTO: Prstendžije u Ulmu

FOTO: 25. obljetnica međunarodnog priznanja