NEWS FOR CROATIANS LIVING ABROAD

29.03.2017
tekst
tekst

Zanimljivosti

KRVAVI SABOR Prije 620 godina mađarski kralj namamio hrvatske plemiće u Križevce pa ih na prijevaru pobio

Freska Ottona Ivekovića (foto: Speedy Gonsales / Wikimedia commons)

Navodno želeći pomirbu s hrvatskim velikašima, Žigmund saziva sabor u Križevcima i svima nazočnima jamči slobodan pristup.

Br. pregleda: 1992

Freska Ottona Ivekovića (foto: Speedy Gonsales / Wikimedia commons)

Autor: CroExpress

Nezadovoljni vladanjem hrvatsko-ugarskog kralja Žigmunda kao i činjenicom da je doživio poraz od turske vojske te se nije znalo je li uopće živ, hrvatski narod 1396. godine za novog kralja izabire napuljskog kralja Ladislava. Time se stvara hrvatska liga koju predvodi ban Stjepan Lacković.

Kralj Žigmund je, međutim, preživio bitku s Turcima i želi pomirbu s hrvatskim velikašima. U tu svrhu saziva sabor u Križevcima 27. veljače 1397. godine, najvjerojatnije u crkvi Svetog križa. Ban Lacković odazvao se pozivu pa je, budući da je uživao kraljevu zaštitu, s plemićima ostavio oružje ispred mjesta održavanja sabora, a vojsku izvan grada. Uslijedila je burna rasprava tijekom koje je ban Lacković optužen za izdaju u posljednjoj bitci s Turcima. Uslijedio je krvavi epilog u kojem su kraljevi vazali pobijedili bana Lackovića i hrvatsko plemstvo.

Na vijest o pogibiji bana i plemića hrvatska vojska pohitala je u Križevce i započela je bitka sa Žigmundovim pristašama. Žigmund, međutim, uspijeva pobjeći u Ugarsku, a sve posjede bana Lackovića daruje svojim podanicima. Vijest o zbivanjima na saboru u Križevcima odjeknula je hrvatskim zemljama, a i danas se taj događaj naziva 'krvavi križevački sabor' koji je ovjekovječio i Oton Iveković freskom u križevačkoj crkvi Svetog križa.

27.02.2017.

Ilustracija (foto: pixabay.com)

GLUME LI LJUDI OKO VAS ISKRENOST? Ovo je osam razlika između lažno i doista iskrenih ljudi

29.03.2017.

Neiskreni ljudi očajnički žele biti u centru pažnje. Više>

TV Loki screenshot

(VIDEO) Na Gacki još uvijek brzaci pogone stare mlinove i čuvaju sjećanje na ovaj izumrli obrt

21.03.2017.

Danas, na početku novog stoljeća, na vrilima Gacke mlinice još odolijevaju kao ostaci narodnog graditeljstva. Više>

Izdanje br. 39

CroExpress u PDF izdanju!

Izdanje: 09.04.2014.

Preuzmi



FOTO: 25 godina Adrije Ditzingen

FOTO: Duhovna obnova za mlade u Stuttgartu

FOTO: Putujuća scena u Hercegovcu

FOTO: Šokačko sijelo - KUD Tomislav

FOTO: Šokačko sijelo

FOTO: Predivna Hrvatska

FOTO: Samoborski fašnik

FOTO: Duhovna obnova u Stuttgartu

FOTO: Prstendžije u Ulmu

FOTO: 25. obljetnica međunarodnog priznanja