NEWS FOR CROATIANS LIVING ABROAD

17.12.2017
tekst
tekst

EU

HRVATSKU ČEKA 9 MILIJARDI EURA 'Morate požuriti'

Foto: Hina/Slavko Vukadin

Povlačenje novca iz europskih fondova.

Br. pregleda: 3909

Foto: Hina/Slavko Vukadin

Autor: Slavko Vukadin/Hina

Hrvatska je u povlačenju sredstava iz europskih fondova za prethodno programsko razdoblje (2007.-2013.) bila iznad europskog prosjeka, ali je ispodprosječna po dosad ugovorenim sredstvima za aktualno programsko razdoblje (2014-2020) i potrebno je svu energiju uložiti kako bi se to ubrzalo, rekla je u intervjuu za Hinu povjerenica za regionalnu politiku Corina Cretu.

Povjerenica iz Rumunjske, koja je zadužena za većinu europskih strukturnih i investicijskih fondova, govorila je za Hinu o važnosti očuvanja kohezijske politike EU-a kao instrumenta za smanjivanje razlika među europskim zemljama i regijama, posebice u novim okolnostima u kontekstu Brexita i brojnih izazova s kojima je EU trenutačno suočena.

Hrvatska je u prethodnom programskom razdoblju, kada je tek u drugom polugodištu 2013. godine imala status punopravne članice, imala na raspolaganju oko milijardu eura europskog novca.

Zbog pravila ‘N plus 3’, zemlja članica ima tri dodatne godine za povlačenje sredstava nakon one u kojoj je projekt odobren. Komisija zato iz Hrvatske očekuje zadnje zahtjeve za isplatom do kraja 2017., a u ožujku te godine točno će se znati koliko je novca povukla iz programskog razdoblja 2007.-2013.

Zasad je uspjela povući 84,5 posto raspoloživih sredstava, što je iznad europskog prosjeka.

‘Jako mi je drago zbog toga’, rekla je Cretu.

U očekivanju Pelješkog mosta

Tih 972 milijuna eura uglavnom je investirano u istraživanje i razvoj, mala i srednja poduzeća, promet.

‘Spomenut ću samo neke dobre primjere: u projekt prekogranične suradnje s Mađarskom uloženo je tri milijuna eura za razminiranje područja na hrvatsko-mađarskoj granici. Projekt koji mi je izuzetno drag je i projekt e-škola, za koji je izdvojeno 32 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Europskog socijalnog fonda’, kazala je povjerenica.

Mislim da smo doista pokazali da fondovi pridonose i donose promjene, naglasila je Cretu i podsjetila da je dvaput bila u Hrvatskoj, jednom za prethodne vlade, a drugi put nedavno u Dubrovniku.

‘Moram reći da sam bila impresionirana brzinom radova u dubrovačkoj zračnoj luci. Kad sam bila prvi put tamo je stajala rupa, a sada je već otvoren novi terminal, što je iznimno važno za dubrovačko područje’, rekla je.

Cretu naglašava da sada u Bruxellesu čekaju projekt za Pelješki most, koji je i politički vrlo važan.

‘Sve u svemu, imamo dobar početak i sada je najvažnije početi s provedbom programa iz 2014-2020. i početi razmišljati o razdoblju nakon 2020. godine’, kazala je.

Normalan zaostatak

Kada je u pitanju razdoblje 2014.-2020., Hrvatska ima na raspolaganju višestruko više novca - ukupno 10,67 milijardi eura. Ta sredstva mogu se zbog pravila N+3 ugovarati sve do 2023. godine.

Gotovo 80 posto toga iznosa predviđeno je za ciljeve kohezijske politike, a ostatak je za poljoprivredu i ruralni razvoj te za razvoj ribarstva.

Do zadnjeg dana prošle godine Hrvatska je iz sadašnjeg programskog razdoblja ugovorila projekte u iznosu 1,3 milijarde eura, što je 12 posto raspoloživih sredstava.

Europski prosjek u istom vremenskom intervalu iznosi 28 posto, ali u Komisiji ističu da je hrvatski zaostatak posve normalna stvar budući da je u EU ušla tijekom zadnjih šest mjeseci prethodnog programskog razdoblja i sve je svoje napore je usmjerila na to da povuče što veći dio raspoloživih sredstava kako ih ne bi bespovratno izgubila i tako kaskala u pripremi za novo razdoblje.

Povjerenica Cretu ističe da je sada potrebno učiniti sve kako bi provedba u sadašnjem programskom razdoblju bila što bolja, u prvom redu zato što će iz europskih fondova biti financirano 74 posto svih javnih investicija u Hrvatskoj.

‘Kohezijska politika vrlo je važna za Hrvatsku i njezine građane, za ekonomski razvoj, stvaranje novih radnih mjesta i poboljšanje životnog standarda. Znate da naši fondovi predstavljaju 74 posto svih javnih investicija u Hrvatskoj, stoga je ključno osigurati brzu implementaciju programa’, naglasila je.

Iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda na raspolaganju je skoro sedam milijardi eura za sektore poput širokopojasnog interneta, energije, prirodne i kulturne baštine, urbanog prometa, socijalne uključenosti.

‘Očekujemo da ćemo s tim novcem poduprijeti više od sedam tisuća tvrtki, a više od 300 tisuća ljudi dobiti priključak na internet’, kaže Cretu.

Birokracija je usko grlo


Kao najveći problem Cretu ističe hrvatsku birokraciju.

‘Hrvatska je bila jedna od zemalja koje su uvele dodatne propise i procedure. Mogu razumjeti potrebu da se nadzire trošenje novca poreznih obveznika i to se događa u puno zemalja, ali Hrvatska je tu napravila previše’, kaže Cretu i dodaje da je i s prethodnom i sadašnjom vladom razgovarala o pojednostavljenju procedura jer ljudi, mala i srednja poduzeća imaju težak pristup do fondova.

Kada su u pitanju preduvjeti za učinkovitu provedbu kohezijske politike (ex-ante), Hrvatska ima određenih kašnjenja u području gospodarenja otpadom i u prometnom sektoru.

Rok za predaju niza strategija, investicijskih i akcijskih planova kako bi se zadovoljila ex-ante uvjetovanost bio je do kraja prošle godine, ali je Komisija Hrvatskoj produžila rok do lipnja.

‘Ključno je da se svi akcijski planovi dovrše na vrijeme’, naglašava Cretu, dodajući da je u kontatku s hrvatskim vlastima i vjeruje ‘da se to može riješiti’.

Gospodarenje otpadom je veliki problem u srednjoj Europi, kaže Cretu. Grčka već plaća kazne, a protiv Rumunjske je pokrenut postupak.

‘S akcijskim planom se kasni, ali nadamo se da Hrvatska neće završiti pred sudom kao neke druge zemlje. Prema mojem iskustvu postoji otpor kod gradonačelnika i lokalnih vlasti prema investiranju u takvu vrstu projekata. Vidjela sam, primjerice, članke u kojima se govori da novac ide u gospodarenje otpadom umjesto u auto-ceste, istraživanje i razvoj. Ali je i gospodarenje otpadom dio civilizacije, važno je i zbog zdravlja stanovništva i mislim da je nužno objasniti i preuzeti odgovornost jer će na kraju cijena biti veća. Dakle, kao što sam rekla, u sektorima prometa i gospodarenja otpadom ima kašnjenja i postoji rizik’, rekla je povjerenica.

A to što je hrvatska vlada odgodila donošenje Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije za razdoblje 2016-2021. godine, što je ex-ante uvjet za povlačenje sredstava iz triju operativnih programa, ni u kojem slučaju ne znači da će provedba tih programa biti blokirana, o čemu se proteklih dana pisalo u hrvatskim medijima, rekla je Cretu.

Nakon 2020.

Hrvatske se mora požuriti i iz još jednog razloga koji vrijedi za sve zemlje članice. Komsija, naime, do kraja ove godine mora izraditi prijedlog za programsko razdoblje nakon 2020. godine.

Zasad se ne zna hoće li ono trajati sedam godina, kao dosad, ili će biti skraćeno na pet godina, što je ideja koja dolazi iz Europskog parlamenta.

Budući da će za kohezijsku politiku u idućem programskom razdoblju biti sigurno manje novaca zbog Brexita, ali i zbog opće situacije, napetosti i kriza kroz koje EU prolazi pa su se stoga pojavili novi prioriteti, za Komisiju je iznimno važno da zemlje članice pokažu da su sposobne povući raspoloživa sredstava.

U suprotnom, oni koji se zauzimaju za smanjenje kohezijskih sredstava imat će snažan argument jer će naprosto moći reći - zašto im davati tolika sredstva kad ih nisu u stanju potrošiti?

‘Zatražila sam od ministrice Gabrijele Žalac da u Hrvatskoj počnu razmišljati i o razdoblju nakon 2020. godine. Komisija treba do kraja godine izići s prijedlogom proračuna za novo proračunskog razdoblje, koji treba zadovoljiti sve strane, što će biti jako teško postići’, rekla je Cretu, naglasivši da će se boriti za očuvanje kohezijske politike.

‘Ova je godina za nas ključna. Uskoro imam sastanak s povjerenikom Guentherom Oettingerom (zadužen za proračun) kako bismo započeli razgovore o proračunu za razdoblje nakon 2020. Još ne znamo hoće li to biti na sedam godina, jer u Europskom parlamentu predlažu da imamo petodogodišnji proračun. Ova je godina ključna kako bi zemlje pokazale da doista trebaju taj novac i da su ga u stanju potrošiti. Odemo li pred Europski parlement sa slabim rezultatima u provedbi programa iz programskog razdoblja 2014-2020., nećemo imati argumente za traženje jednakog proračuna’, objasnila je Cretu i istaknula kako joj za to treba pomoć zemalja članica.

‘Očekujem i da Hrvatska iznese kako ona vidi kohezijsku politiku nakon 2020.’, zaključila je Cretu.

25.02.2017.

Foto: Pixabay

'AUSTRIJA MOŽE BOLJE' Nova vlada neće održavati referendum o izlasku iz EU

17.12.2017.

U novoj austrijskoj vladi bit će sedam ministara iz Narodne i šest iz Slobodarske stranke. Više>

Ilustracija (foto: Pixabay.com)

I NIZOZEMSKA ĆE TUŽITI NJEMAČKU Zbog naplate cestarine strancima

14.12.2017.

Nizozemski dužnosnici procjenjuju da će cestarine stajati nizozemske vozače do 100 milijuna eura na godinu. Više>

Ilustracija (foto: Pexels)

JEZIV PLAN Želio otrovati dvoje djece, suprugu i sebe ako ih se deportira u Hrvatsku

12.12.2017.

Svoju je namjeru objavio u pismu načelnici Kremsa. Više>

Izdanje br. 39

CroExpress u PDF izdanju!

Izdanje: 09.04.2014.

Preuzmi



FOTO: Duhovna obnova Mittelbaden

FOTO: Hrvati u Peruu

FOTO: Charles Billich

FOTO: Kao nekad pred Božić 2017

FOTO: Croatia B - Riexingen

FOTO: Nikolinje Stuttgart

FOTO: Croatia Bietigheim - TSV Grühnbül

FOTO: Sveta misa Buenos Aires

FOTO: Croatia B - Schwieberdingen

FOTO: Vukovar u Münchenu