NEWS FOR CROATIANS LIVING ABROAD

27.06.2017
tekst
tekst

HR Iseljeništvo

JESTE LI ZNALI? Danas je 24. veljače 2017. zbog jednog događaja koji se dogodio prije točno 435 godina

Prigodna marka Njemačke pošte (1982) na 400. obljetnicu gregorijanskog kalendara (rad Elisabeth von Janota-Bzowski)

Neki još uvijek broje vrijeme drugačije.

Br. pregleda: 3215

Prigodna marka Njemačke pošte (1982) na 400. obljetnicu gregorijanskog kalendara (rad Elisabeth von Janota-Bzowski)

Autor: CroExpress

Po savjetu njemačkog astronoma Christophera Claviusa i napuljskog fizičara i astronoma Alojzija Liliusa papa Grgur XIII. je 24. veljače 1582. objavio reformu do tada postojećeg julijanskog kalendara papinskom bulom Inter Gravissimas nazvanom po prvim dvjema riječima teksta.

Papinska bula sadržavala je sljedeće odredbe:

- iz kalendara će se izostaviti 10 dana, tako da poslije četvrtka, 4. listopada 1582. slijedi petak, 15. listopada,
- prijestupna je svaka godina djeljiva sa 4, osim onih godina djeljivih sa 100 pri čemu su one djeljive sa 400 također prijestupne,
- prijestupna godina ima jedan dan više od obične (koja ima 365 dana) koji se dodaje na kraju mjeseca veljače,
- Uskrs će se izračunavati po novom pravilu, vezanom za novi kalendar,
- prvi dan u godini bit će 1. siječnja.

Ovaj novi kalendar, nazvan gregorijanski kalendar, svoje ime je dobio po papi. Po njemu je prosječna dužina trajanja godine smanjena na 365,2425 dana.

Razlika između gregorijanskog i julijanskog kalendara je ta što gregorijanski ima 97 prijestupnih godina na svakih 400, a Julijanski 100. U gregorijanski kalendar uvedeno je takozvano sekularno pravilo – godine djeljive sa 100 (sekularne godine) su obične, osim ako su djeljive sa 400 (u tom su slučaju prijestupne). To znači da su godine 1700., 1800., 1900., 2100. itd. prijestupne po julijanskom, a obične po gregorijanskom kalendaru. Danas razlika između julijanskog i gregorijanskog kalendara iznosi 13 dana, a nakon 2100. uvećat će se na 14 dana.

Kada je papa Grgur 1582. godine uveo novi kalendar, njega su odmah prihvatile Italija, Poljska, Portugal i Španjolska, a ubrzo i ostale katoličke zemlje. Zemlje Krune sv. Stjepana kojima je tada pripadao najveći dio Hrvatske prešle su na gregorijanski kalendar 1587. godine. Protestantske zemlje prešle su na gregorijanski kalendar mnogo kasnije, dok su pravoslavne to učinile tek u 20. stoljeću, s tim da su do dan-danas već i neke pravoslavne crkve (Grčka, Rumunjska, Bugarska) prešle na ovaj kalendar, premda neke – kao što su Ruska i Srpska – i dalje ustraju na starom julijanskom kalendaru.

24.02.2017.

Izdanje br. 39

CroExpress u PDF izdanju!

Izdanje: 09.04.2014.

Preuzmi



FOTO: Tijelovo u Korntalu

FOTO: Sv. Ante u HKM Stuttgart

FOTO: Hamburg za Vukovar

FOTO: Proslava naslova u Bietigheimu

FOTO: Hodočašće Hrvata u Lourdes

FOTO: Croatia Bietigheim osvojila prvenstvo

FOTO: Dan oružanih snaga

FOTO: Komemoracija na Bleiburgu

FOTO: Sinjska alka u Vukovaru

FOTO: Kotorvaroška večer u Stuttgart-Degerloch 2017.