NEWS FOR CROATIANS LIVING ABROAD

18.10.2017
tekst
tekst

HR Iseljeništvo

MJESEC JE HRVATSKOGA JEZIKA Pročitajte što piše u 5 najvrjednijih povijesnih dokumenata na hrvatskom pisanih od 12. do 14. stoljeća

Baščanska ploča

Bitan dio naše povijesti.

Br. pregleda: 9164

Baščanska ploča

Autor: CroExpress

U Hrvatskoj se idućih mjesec dana obilježava Mjesec hrvatskoga jezika, koji je započeo u utorak, na Međunarodni dan materinskoga jezika. Danas vam donosimo pet izuzetno bitnih dokumenata iz povijesti našega jezika i isječke iz njihovih tekstova.

1. Bašćanska ploča (oko 1100.)

Bašćanska ploča jedan je od najvrednijih spomenika rane hrvatske pismenosti, a datira se u doba oko 1100. godine. Izvorno je bila natpis na pregradnoj ploči (pluteus) pregrade koja je dijelila redovnički kor od crkvene lađe u crkvi svete Lucije u Jurandvoru (Baška Draga na otoku Krku). Od 1934. smještena je u zgradi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Tekst:

Ja, u ime Oca i Sina i Svetoga Duha.
Ja opat Držiha pisah to o ledini koju
dade Zvonimir, kralj hrvatski,
u svoje dane svetoj Luciji
pred svjedocima: županom Desimirom iz Krbave, Martinom iz
Like, Pribenežom poslanikom iz Vinodola, Jakovom iz otoka.
Tko to porekne, neka ga Bog prokune i 12 apostola i 4
evanđelista i sveta Lucija. Amen.
Da tko ovdje živi, moli za njih Boga.
Ja opat Dobrovit zidah ovu crkvu sa svoje devetero braće
U dane kneza Kosmata koji je vladao cijelom Krajinom.
I u te dane bio je (samostan) sv. Mikule u Otočcu
sa svetom Lucijom u zajednici.


2. Povaljska listina (1250.)

Povaljska listina posjedovna je isprava benediktinskoga samostana sv. Ivana Krstitelja u Povljima na otoku Braču, napisana na listu pergamene hrvatskom ćirilicom (tzv. bosančicom) 1. prosinca 1250. godine. 

Foto: Bijeli Grab / Wikimedia commons

Danas se čuva u Župnome uredu u Pučišćima na Braču, kamo je dospjela s arhivom povaljskoga samostana, što su ga sa sobom u Pučišća kao svoje novo obitavalište donijeli posljednji povaljski redovnici u 19. stoljeću. To je jedan od najstarijih hrvatskih jezičnih i kulturnopovijesnih spomenika.

Dio teksta:

I biše se udal človik u Molstir svetago Joana jimenem Smolac, a reki: "Dohrani me smrti, a moja did[ina] vsa budi v Crkav." I to jego udanije pohvali knez Miroslav na ta dan i župan Vidoš. I semu udanju Smolca biše [svidoci]: Desislav, sin Grubeńin, i brat jego Radoš od Gmić; Prvoslav; Nemańa od Kurosěm; Dragota od Spli[ća]n; Rade Kordijanić od Rogoznice; Dobrońa; Zovidrug; Lukaj. I zavede i sam župan Prvoš v Crkav i da mu pristava Petrihu.


3. Vinodolski zakon(ik) (1288.)

Godine 1288. u Vinodolu povjerenstvo od predstavnika devet vinodolskih općina sastavilo je popis običajnoga prava (zakona) koje se primjenjivalo u tome kraju u drugoj polovini XIII. stoljeća. Danas taj srednjovjekovni pravni spomenik nazivamo Vinodolskim zakonom. Njegovi su sastavljači 'stare prokušane zakone' zapisali u 75 članaka, 'od kih bi se mogli spomenuti ili slišati od svojih otac i ded'.


Vinodolski zakon ubrajamo među najstarije europske pravne dokumente koji su pisani narodnim jezikom. U slavenskim okvirima od njega je starija samo Ruska pravda iz istoga stoljeća, a na južnoslavenskome i hrvatskome prostoru to je najstariji zakonski tekst.

Dio teksta:

(čl. 27) Ošće: ako bi muž ženi zvergal hoverlicu ili pokrivaču z glave va zli voli, ter bi se moglo prikazati trimi dobrimi muži vola ženami, plati libar 50 ako je tužba s toga, od kih gospodin knez imi soldini 40, ona koj je vašćina učińena 40 i 8 libar. Da ako žena ženi sverže pokrivaču više rečenu, plaća 2 libre dvoru, a onoj 2 ovci; ako ubo onde nisu svedoci dobri prisezi, ki taji da ni to učinil, budi prost.


4. Red i zakon od primlenja na dil dobroga čińenja sestar naših reda svetoga otca našega Dominika (1345.)

Prema današnjim našim spoznajama, na početku hrvatske latinične književnosti stoji jedini izravno datiran spomenik toga prvog latiničnog razdoblja – Red i zakon zadarskih dominikanki iz 1345. g. s originalnim naslovom Red i zakon od primlenja na dil dobroga čińenja sestar naših reda svetoga otca našega Dominika. Sadržava pravila primanja redovnica u dominikanski red, a sastoji se od 62 retka obrednih pravila na hrvatskome jeziku i latinskih obrednih uputa i molitava. Na kraju je obilježen latinskim brojem CCCXXXXV, za koji se pretpostavlja da se odnosi na godinu [1]345., kada je zapisan.

Dio teksta:

Najprija prijura na glas od zvonca kapitula ńih jima sazvati sve sestre zajedno i postaviti je u misto kako je koja dostojna po početnju i po starišini. – Drugo: jima viće učiniti [s] sestrami starimi, ke jesu od vića i ke jimaju glas po zakonu redovskom u kapituli, ako jest takova žena da se jima primiti na pomoć duhovnu i na dil dobroga čińenja svetoga reda našega. – Treto: jimavši viće s većom stranom od sestar svojih, jima obrati tada prijura dvi sestre najstarije i ke najprija jesu obučene u sveti habit jima poslati po onu ka pita umiļeno i skrušeno prijata biti na dil dobroga čińenja svetoga reda. 


5. Šibenska molitva (oko 1388.)

Šibenska molitva jedan je od prvih poznatih hrvatskih latiničnih jezičnih i književnih spomenika, a godinama je smatrana i najstarijim. Prvenstvo je, međutim, pripalo zadarskomu Redu i zakonu iz 1345. godine, ali Šibenska molitva među tim najstarijim latiničnim spomenicima i dalje prednjači kao tekst nadahnute pjesničke inspiracije, koji ulazi u sve antologije starijega hrvatskog pjesništva. 


Pronađena je u rukopisnoj knjižnici latinaškoga šibenskog samostana sv. Frane, a poznata je od 1911. godine, kada su je opat samostana Joso Milošević i poznati jezikoslovac Ivan Milčetić objavili u 33. knjizi Starina JAZU-a. Po svojemu sadržaju Šibenska molitva pripada redu hvalospjeva Majci Božjoj.

Dio teksta:

O blažena! O prislavna! O presvitla! Svarhu vsih blaženih
Bogom živim uzvišena! Vsimi Božjimi dari urešena!
O prislavna prije vsega vika! Bogom živim zbrana,
O umiļena Divo Marije!


Izvor: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje

22.02.2017.

Foto: novitravnik.ba

ZLOČIN IZ MRŽNJE? Sedmorica Bošnjaka srušila križ u spomen na hrvatske branitelje

18.10.2017.

Mladići su priznali da su u noći s petka na subotu srušili spomen križ težak 70 kilograma. Više>

Google Maps screenshot

NAPETA NOĆ U STUTTGARTU Mnogi nisu bili svjesni da se u njihovoj blizini onesposobljava pola tone teška bomba

18.10.2017.

Stroj je udario u bombu tijekom kopanja i oštetio jedan od detonatora. Više>

Foto: Bundespresseamt

HRVATSKA IMA NOVOG VELEPOSLANIKA U NJEMAČKOJ Grlić Radman predao vjerodajnice

18.10.2017.

Ceremonija primopredaje vjerodajnica održana je u predsjedničkoj palači Bellevue. Više>

Izdanje br. 39

CroExpress u PDF izdanju!

Izdanje: 09.04.2014.

Preuzmi



FOTO: Rutesheim - Croatia B

FOTO: Hrvatski dan Luksemburg

FOTO: Croatia Bietigheim - FC Löchgau

FOTO: Hercegovačka večer u Gerlingenu

FOTO: Štenci za udomljavanje

FOTO: Susret iseljenih Uzdoljana

FOTO: Germania - Croatia Bietigheim

FOTO: Velika Gospa

FOTO: IV. Hrvatske svjetske igre, treći dan

FOTO: Sommerfestival der Kulturen