NEWS FOR CROATIANS LIVING ABROAD

31.03.2017
tekst
tekst

HR Iseljeništvo

HRVATSKI VELIKANI Ruđer Bošković, Hrvat zbog kojeg se legendarna vatikanska bazilika sv. Petra nije urušila (i druge činjenice koje niste znali o njemu)

Foto: CroExpress / Wikimedia commons

Filozof, matematičar, fizičar, astronom...

Br. pregleda: 3696

Foto: CroExpress / Wikimedia commons

Autor: CroExpress

Jedan od najvećih hrvatskih znanstvenika svih vremena, Ruđer Bošković, preminuo je na današnji dan 1787. Donosimo vam sedam činjenica koje možda niste znali o ovom velikanu.

#1 Bio je svećenik


Ruđer Josip Bošković, hrvatski filozof, matematičar, fizičar, astronom, diplomat i pjesnik, rođen je 18. svibnja 1711. kao osmo dijete u dubrovačkoj obitelji Bošković, podrijetlom iz Hercegovine. Školu je počeo pohađati u Isusovačkom kolegiju u Dubrovniku, a već je kao petnaestogodišnjak nastavio školovanje u Rimskom isusovačkom kolegiju. Za svećenika se zaredio 1744.

#2 Bio je čudo od... tinejdžera


Već od petnaeste godine piše znanstvene rasprave iz matematike, fizike i astronomije, pa je vrlo rano stekao ugled osobito nadarena znanstvenika. Prvu zapaženu raspravu 'O sunčevim pjegama' objavio je kao dvadesetpetogodišnjak i u njoj je iznio dvije nove vlastite metode za određivanje elemenata vrtnje Sunca oko osi. Slijedilo je više vrijednih i cijenjenih znanstvenih djela, a vrhunac je bila 'Teorija prirodne filozofije', koju je završio i tiskao u Beču 1758.

#3 Kapitalno djelo prevedeno mu je na hrvatski tek više od dva stoljeća kasnije

To kapitalno i, za današnja shvaćanja mnogih problema i tema filozofije i prirodnih znanosti, izuzetno važno djelo tek je 1974. u cijelosti prevedeno na hrvatski jezik i objavljeno kao dvojezično izdanje u nakladi Libera. Prva od tri knjige posvećena je izlaganju Boškovićeva osnovnog shvaćanja tvari i sila koje djeluju u prirodi. U drugoj knjizi opširno se raspravljaju primjene teorije na mehaniku, a u trećem na fiziku.

#4 Rješavao je probleme za europske 'glavešine'

Papa Benedikt XIV. povjerio mu je da, zajedno s isusovcem Christopherom Le Maireom, u Papinskoj državi obavi mjerenja meridijanskih stupnjeva između Rima i Riminija i da izradi zemljopisnu kartu Papinske države. To je bila prva Boškovićeva znanstvena (geodetsko-kartografska) ekspedicija, od 1750. do 1752. Vrlo delikatna zadaća, popravak pukotina u kupoli Sv Petra u Vatikanu bila je povjerena upravo Boškoviću, što je potvrda da je smatran jednim od vodećih europskih autoriteta u statičkim izračunavanjima i graditeljstvu. Na zahtjev carice Marije Terezije od Austrije, Bošković je riješio problem stabilnosti Kraljevske knjižnice (sada Nacionalna knjižnica) u Beču.

#5 Bio je proglašen plemićem

Zbog uspješnosti u rješavanju spora oko pograničnih voda između grada-republike Lucce i Toskanskoga vojvodstva, Lucca je Boškovića proglasila plemićem (1757.).

#6 Tražio je Troju


Godine 1761. izabran je za člana Kraljevskog društva. Na poticaj tog društva otišao je u Carigrad motriti prolazak Venere ispred Sunca. Kako nije stigao motriti prolazak Venere, vrijeme je iskoristio za istraživanje ruševina Troje. Poricao je tada prihvaćenu tezu da se ruševine Troje nalaze na maloazijskoj obali nasuprot otoku Tenedu tvrdeći da su one dublje u unutrašnjosti, a to su poslije potvrdila iskapanja H. Schliemanna. O tome je napisao djelo Izvješće o ruševinama Troje.

#7 Doživio je, za to vrijeme, duboku starost


Preminuo je u 77. godini u Milanu od upale pluća. Impresivne godine za to vrijeme! 

13.02.2017.

Foto: Matko Biljak

HRVATSKI KATOLIČKI MEDIJI PODRŽALI PREDIVNU GESTU HRVATSKIH ISELJENIKA Čestitati ovogodišnji Uskrs papi Franji!

30.03.2017.

Vaše ćemo potpise za uskršnju čestitku prikupljati do Cvjetnice, 09. travnja 2017. Više>

Izdanje br. 39

CroExpress u PDF izdanju!

Izdanje: 09.04.2014.

Preuzmi



FOTO: 25 godina Adrije Ditzingen

FOTO: Duhovna obnova za mlade u Stuttgartu

FOTO: Putujuća scena u Hercegovcu

FOTO: Šokačko sijelo - KUD Tomislav

FOTO: Šokačko sijelo

FOTO: Predivna Hrvatska

FOTO: Samoborski fašnik

FOTO: Duhovna obnova u Stuttgartu

FOTO: Prstendžije u Ulmu

FOTO: 25. obljetnica međunarodnog priznanja