NEWS FOR CROATIANS LIVING ABROAD

18.08.2017
tekst
tekst

HR Iseljeništvo

'TREBA REĆI ISTINU Ne možemo povećati broj zastupnika iseljeništva jer se oporba protivi, ali evo koji je realan scenarij'

Foto: Hina

Intervju: dr. Božo Ljubić.

Br. pregleda: 4845

Foto: Hina

Autor: CroExpress

Dr. Božo Ljubić predsjednik je saborskog Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Saborski je zastupnik izabran u zastupničke klupe u 11. izbornoj jedinici, u kojoj glasuju Hrvati koji žive izvan Republike Hrvatske.

Dr. Ljubić, možete li javnosti predstaviti Odbor za Hrvate izvan RH?

- Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova. U sadašnjem Odboru su članovi četiri stranke i jedan nezavisni zastupnik. Konkretno, ja sam zastupnik HDZ-a, potpredsjednik Odbora je član stranke Promijenimo Hrvatsku, a ostali su članovi iz HDZ-a, SDP-a, Most-a, a jedan je bivši član SDP-a koji je nakon izbora istupio iz Stranke i proglasio se nezavisnim zastupnikom.

Možete li našim čitateljima na jednostavan način objasniti djelokrug rada Odbora te Državnog ureda za Hrvate izvan RH? U čemu je razlika među njima, u čemu ta dva državna tijela surađuju i gdje je tu Hrvatska matica iseljenika?

- U djelokrugu rada Odbora su poslovi utvrđivanja i praćenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa Odbor ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u područjima koja se odnose na sljedeće: pravni i stvarni položaj dijelova hrvatskoga naroda te hrvatskih manjina u drugim državama i predlaganje mjera za unapređivanje svekolike suradnje radi ostvarenja i zaštite prava i očuvanja nacionalnog identiteta, sve oblike međunarodne i druge suradnje kad je to u interesu Hrvata u susjednim državama i svijetu, inicijative i prijedloge koje podnose Hrvati iz susjednih država i svijeta, održavanje redovitih kontakata s predstavnicima Hrvata izvan Republike Hrvatske.

Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske je Vladino tijelo kojemu je na čelu državni tajnik. Zadaće Ureda Vlade su jasno definirane u Zakonu o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, detaljnije u četiri poglavlja Zakona, kroz skoro 50 članaka Zakona. Nemoguće bi ukratko bilo pobrojati sve zadaće Središnjeg državnog ureda. U najkraćemu, zadaća Ureda je koordinacija aktivnosti nadležnih ministarstava (za vanjske poslove, unutarnje poslove, znanost, obrazovanje, sport, kulturu, gospodarstvo, rad i mirovinski sustav, socijalnu skrb, turizam, regionalni razvoj i financije) i drugih tijela državne uprave u odnosu na sva pitanja od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Ured za te svoje zadaće ima utemeljene odjele i proračun. Zapravo, vidljivo je da se kroz Ured sublimiraju zadaće svih ministarstava.

Ostali subjekti zaduženi za suradnju s Hrvatima izvan RH su Hrvatska matica iseljenika (koja djeluje u okviru posebnog Zakona) te Savjet Vlade RH za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Nažalost, na osnovu ovog relativno kratkog predsjedanja Odborom, mogu reći da još uvijek nije ostvarena odgovarajuća suradnja i sinergija u djelovanju ovih institucija.


Dr. Ljubić, unaprijed se ispričavamo na dugom pitanju, ali nužno je. Dakle, Hrvatski sabor je 2011. usvojio Strategiju te Zakon o odnosima RH s Hrvatima izvan RH. Tako su potaknuta velika očekivanja, koja su pojačana ustrojstvom Državnog ureda za Hrvate izvan RH. Ona su se ubrzo pokazala nerealnim jer su doneseni zakoni koji idu u suprotnom smjer od najavljivanog. Umjesto da Hrvati izvan RH brže ostvaruju pravo na državljanstvo, svjedoci smo da su u Zakon o hrvatskom državljanstvu unesene izmjene i dopune koje su jako restriktivne u po tom pitanju. Definirano je da se hrvatskim iseljenicima smatraju samo oni pripadnici hrvatskog naroda koji su iselili s područja današnje RH, a njihovi potomci mogu ostvariti prava iseljenika samo do trećeg koljena. Pripadnici hrvatskog naroda koji su iselili iz drugih hrvatskih etničkih područja koja danas nisu unutar granica RH ne smatraju se hrvatskim iseljenicima. Time je hrvatsko iseljeništvo stvarno podijeljeno i samo zahvaljujući hrvatskim katoličkim misijama još uvijek se drži zajedno. Slično je sa Zakonom o strancima.

- Vašim čitateljima je poznato da sam ispred Odbora predložio amandman na Izmjene i dopune Zakona o strancima koji se bio našao pred Saborom u hitnoj proceduri radi usklađivanja Zakona sa zakonodavstvom EU. S obzirom da je Prijedlog vraćen u normalnu proceduru, očekujem da resorno Ministarstvo unutarnjih poslova i Vlada ovaj amandman ugrade u konačni Prijedlog Zakona. Kao predsjednik Odbora, namjeravam u koordinaciji sa Središnjim uredom Vlade i Hrvatskom maticom iseljenika potaknuti resorna ministarstva da pristupe izmjenama i ostalih zakona, s ciljem da se osiguraju maksimalni uvjeti za integraciju Hrvata izvan Republike Hrvatske u društveno politički i gospodarski život Hrvatske.

Zakonom o prebivalištu također je mnogim Hrvatima kojima je izbrisano prebivalište u RH, ukinuto jednako pravo glasa. Prebačeni su, naime, u 11. Izbornu jedinicu koja može izabrati samo tri zastupnika. Naravno potrebno je analizirati i mnoge druge zakone, što je Odbor kojim predsjedam stavio u naš plan rada. To treba biti rađeno u uskoj suradnji sa Središnjim uredom Vlade, koji ima kadrovsku i tehničku infrastrukturu i odgovarajući proračun.

Kao svoju osobnu misiju vidim također da se hrvatskoj političkoj i svekolikoj javnosti prezentira istina o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini i značaju očuvanja jednakopravnosti, političkog subjektiviteta i suverenosti hrvatskog naroda u BiH, kao primarnog strateškog državnog i nacionalnog interesa.

S istim ciljem je Odbor pod mojim predsjedanjem na svojoj prvoj sjednici jednoglasno zaključio da se održi posebna plenarna sjednica Sabora s točkom dnevnog reda 'Položaj Hrvata izvan Republike Hrvatske s posebnim naglaskom na položaj Hrvata u BiH'. Očekujem da će ovaj prijedlog podržati i Odbor za ratne veterane (na čijoj sjednici sam sudjelovao kao pozvani gost) koji je prije nekoliko dana održao tematsku sjednicu Odbora posvećenu obrani istine o Domovinskom ratu u BiH, suočeni s manipulacijama hrvatskom ulogom u domovinskom obrambenom ratu u BiH i selektivnom optuživanju hrvatskih branitelja.

Za 16. veljače, je zakazana tematska sjednica Odbora za vanjske poslove (čiji sam također član) koji će također raspravljati o položaju Hrvata u BiH. Očekujem da će i ovaj Odbor poduprijeti inicijativu Odbora za Hrvate izvan Hrvatske. Očekujem da će to biti prilika da se u Saboru pred očima svekolike hrvatske javnosti raspravi o položaju Hrvata izvan Hrvatske, donesu odgovarajući zaključci koji će obvezati sve institucije republike Hrvatske da posvete odgovarajuću pozornost pitanjima Hrvata izvan Republike Hrvatske.

Može li se očekivati da 11. izborna jedinica dobije jednako pravo glasa?


- Vama je poznato da je to ustavna materija i da je potrebna dvotrećinska potpora u Saboru da bi se izglasale promjene Ustava, koje bi omogućile povećanje broja mandata za Hrvate izvan Republike Hrvatske u Saboru. Treba reći istinu: u ovom trenutku nije moguće dobiti tako široku potporu jer se oporba tome rezolutno protivi. U ovom trenutku mogu reći da jedino HDZ (i moguće još pokoji pojedinačni zastupnik) podupire ove promjene koje bi omogućile izjednačavanje prava hrvatskih državljana izvan Hrvatske s ostalim građanima Hrvatske u ostvarivanju osnovnog građanskog ustavnog prava, a to je pravo glasa.

Ono što je realnije je da se donesu odgovarajuće izmjene Izbornog zakona u smislu uvođenja dopisnog i elektronskog glasovanja, što bi omogućilo Hrvatima izvan RH dostojanstveno ostvarenje prava glasovanja. To bi posebice omogućilo Hrvatima u dijaspori da značajnije utječu na izbor svojih zastupnika. U tom slučaju masovni izlazak Hrvata izvan Hrvatske na izbore bi bio i svojevrsni pritisak i na one koji sada ne podržavaju povećanje broja mandata u Saboru za Hrvate izvan Hrvatske da promjene stajalište.

Imate li već rezultate natječaja za četiri vanjska člana Odbora? Jesu li već odabrani?

Ne još uvijek. Naime, prijem aplikacija i administrativna obrada za vanjske članove Odbora je u nadležnosti Odbora za izbor i imenovanja. Natječaj je zaključen. Očekujem da ćemo uskoro dobiti popis kandidata i da ćemo moći pristupiti proceduri odabira četiri vanjska člana Odbora.

07.02.2017.

Foto: nestali.hr

NESTALA 13-GODIŠNJA MARIJA MARINELA IZ ÖSTRINGENA Ako je vidite, javite policiji!

17.08.2017.

U slučaju da posjedujete informacije o ovoj osobi molimo vas da obavijestite najbližu policijsku postaju ili nazovete na broj 192 Više>

Izdanje br. 39

CroExpress u PDF izdanju!

Izdanje: 09.04.2014.

Preuzmi



FOTO: Velika Gospa

FOTO: IV. Hrvatske svjetske igre, treći dan

FOTO: Sommerfestival der Kulturen

FOTO: IV. Hrvatske svjetske igre, drugi dan

FOTO: Pripreme Croatie Bietigheim

FOTO: Medvedgrad

FOTO: Tvrđava Minčeta

FOTO: Proslava u Bad Cannstattu

FOTO: Tijelovo u Korntalu

FOTO: Sv. Ante u HKM Stuttgart