NEWS FOR CROATIANS LIVING ABROAD

21.11.2017
tekst
tekst

HR Iseljeništvo

IZRAĐIVAT ĆE SE NOVI ZAKON Konačno Hrvati neće biti stranci u Hrvatskoj

Kolumna Branka Barbića.

Br. pregleda: 9663

Autor: Branko Barbić

Ratne 1992. godine, Stipe Brčić, mladi zastupnik HDZ-a, podnio je amandman na Zakon o zapošljavanju stranaca, na članak 1. stavak 3. kojim se određuje da se 'Hrvati sa stranim državljanstvom ili bez državljanstva ne smatraju strancima u smislu odredbi ovog zakona'.

Tom izmjenom u ona teška ratna vremena, omogućio je mnogim prognanim i izbjeglim Hrvatima iz BiH boravak i zapošljavanje u Hrvatskoj. Nije mali broj žena koje su tada svojim radom uzdržavale obitelj dok su njihovi muževi biti u postrojbama HVO-a ili u HV-u.

Zakonom o strancima koji je predložila SDP-ova koalicija prestao je važiti Zakon o zapošljavanju stranaca, a u Zakon o strancima nije unijeta odredba da Hrvati u Hrvatskoj u smislu odredbi Zakona o strancima nisu stranci ni kad nemaju državljanstvo Republike Hrvatske.

Svi kasniji pokušaji predsjednika saborskog odbora za useljeništvo: Milana Kovača, Zdenke Babić Petričević, Ivana Bagarića ii zastupnika Ilije Filipovića da amandmanom u Zakon o strancima ponovo bude unesena odredba da Hrvati u Hrvatskoj nisu nikad stranci, bili su uzaludni. Ni zadnji pokušaj u vrijeme vlade Jadranke Kosor nije bio bolje sreće. Uzaludni su bili svi dopisi Hrvatskog svjetskog kongresa.

Ali, kad je cijelo hrvatsko iseljeništvo zajedno s hrvatskim narodom izgubilo svaku nadu, i prividno se pomirilo s odredbom da su Hrvati bez hrvatskog državljanstva stranci, javio se dr. Božo Ljubić, novi predsjednik Odbora za useljeništvo. Uočio je novu priliku u Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je uvršten u dnevni red po hitnom postupku. Navedeni prijedlog zakona stavio je na dnevni red Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske te je odbor nakon rasprave podnio amandman na članak 2. iza točke 2. koji glasi: 'Hrvati sa stranim državljanstvom ili bez državljanstva, ne smatraju se strancima u smislu odredbi ovog Zakona'.

Svi članovi Odbora digli su ruku za taj amandman. U obrazloženju je jasno napisano: 'U pravima na ulazak, kretanje, boravak i rad, osobe koje su hrvatske narodnosti treba izjednačavati s hrvatskim državljanima jer je to demografski i gospodarski interes Republike Hrvatske i njena ustavna obveza.'

Dr. Ljubić je u obrazloženju amandmana potsjetio na ranije pokušaje usvajanja tog amandmana i na pitanje Vladi Republike Hrvatske koje je podnio zastupnik Ilija Filipović u 7. sazivu Hvatskog sabora u svezi s ovom problematikom. Zastupnik Filipović je pitanje bio uputio bivšem premijeru Zoranu Milanoviću koji je odgovorio da će Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske predlagati usklađivanje zakona od interesa za Hrvate koji žive izvan Republike Hrvatske sa Zakonom o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske.

Dr. Ljubić je primjetio je da tu svoju obvezu navedeni državni ured u prošlom sazivu Hrvatskog sabora, nije izvršio. Naprotiv, na gore je izmijenjen Zakon o hrvatskom državljanstvu. Hrvati koji nisu iselili s područja današnje Republike Hrvatske, izmjenom članka 11. Zakona o hrvatskom držvljanstvu, ne smatraju se u tom zakonu hrvatskim iseljenicima što pogađa barem polovicu hrvatskog iseljeništva koja gubitkom statusa hrvatskog iseljenika, ne može ostvarivati prava temeljem tog statusa. Izmjenom članka 16. Zakona o hrvatskom državljanstvu, ostavljen je preveliki prostor za diskrecijsku primjenu ali i nekih drugih odredbi. Umjesto jasnih definiranja pojmova kao što je pripadnik hrvatskog naroda, useljenik, povratnik itd. koje se npr. nalaze u Pravilniku o stipendiranju hrvatskih studenata iz inozemstva bivšeg Ministarstva useljeništva, danas nejasnoće otvaraju širok prostor arbitrarnoj primjeni zakona.

Za one koji bi se rado pozvali na pravnu stečevinu Europske unije protiv amandmana Odbora, dr. Ljubić je citirao njemačko zakodnodavstvo koje razlikuje etničkog Nijemca od stranaca, talijanski zakon o državljanstvu koji se temelji na načelu podrijetla po kojemu je Talijan dijete rođeno od oca i/ili majke Talijanke i na slovenski zakon za Slovence izvan Slovenije.

Dr. Ljubić nije spomenuo da i srbijanski zakon državljanstvo temelji na istom načelu a u hrvatskim novinama srbijanska konzulica oglašava kako obilazi hrvatske gradove i Srbima u Hrvatskoj nudi srbijansko državljanstvo besplatno.

Dr. Ljubiću i odboru kojemu je predsjednik, ostaje dovršiti još dosta potrebnih izmjena zakona koji su od interesa hrvatskog iseljeništva, a time i općih interesa hrvatske države. Bit će potrebne izmjene i Zakona o prebivalištu. Na redu je i migracijska politika koja je već trebala biti donesena. Kasni već godinu dana. Hrvatska nažalost nema svoju useljeničku politiku i skoro smo tu bez ikakve nade. Nijemcima je za izradu useljeničke politike uzelo 4 godine.

Državna tajnica poučila neke zastupnike


Sudeći po raspravama nekih hrvatskih zastupnika o Konačnom prijedlogu zakona o strancima, čini se da nisu informirani o novim okolnostima koje valja uzeti u obzir kad je riječ o novom hrvatskom zakonu o strancima. Tako je npr. zastupnik Goran Beus Richembergh rekao da se u ime Hrvatske srami što je tek 40 izbjeglica zatražilo azil.

On ne zna da je prema podacima Eurostata u Hrvatskoj u trećem kvartalu 2016. azil u Hrvatskoj zatražilo 440 osoba dok je u istom razdoblju 2015. godine bilo 45 tražitelja azila. Dakle, rast je čak 880%. Zastupnici imaju pravo od vlade i državnih institucija dobiti sve inofrmacije pa čak i nacrte zakona. Zastupnik bi trebao biti bolje informiran već i zbog toga što ne treba iz državnog proračuna izdvojiti jednaka sredstva za 440 kao i za 40 tražitelja azila u Hrvatskoj.

Njemu i nekim drugim neinformiranim zastupnicima ali i nekim udrugama i obavijesnim sredstvima, državna tajnica Lidija Pelivan Stipetić, na kraju rasprave, vrlo sažeto i jasno iznijela je činjenice koje njihove tvrdnje opovrgavaju kao potpuno neutemeljene npr. navodni strah da će biti kažnjeni budu li pomogli nekom izbjeglici hranom, smještajem i tomu sličnoj pomoći. Bila je prisiljena precizirati i EU direktive. Njeno kratko uvodno predstavljanje zakona učinilo se zastupnicima da pred sobom imaju tek mladu bojažljivu djevojku koju je netko poslao da pročita što joj je netko napisao.

U međuvremenu, u HDZ-u su održali sastanak, na kojem je zaključeno da zbog složenosti predloženog zakona i odgovornosti za neželjene treba izraditi novi zakon. Bez sumnje, to je dobra i odgovorna odluka.

23.01.2017.

YouTube screenshot

(VIDEO) PREDRAG MIŠIĆ PEĐA Kako je Srbin postao hrvatski branitelj

21.11.2017.

Kako je došlo do toga da stane na branik Vukovara od srpske agresije? Više>

Foto: Hina

DRAMATIČNO UPOZORENJE Hrvata bi u BiH za 10 godina moglo biti manje nego stanovnika Splitsko-dalmatinske županije

21.11.2017.

Sve to izravno će ugroziti sustav radne snage, mirovinski, zdravstveni te obrazovni sustav. Više>

Izdanje br. 39

CroExpress u PDF izdanju!

Izdanje: 09.04.2014.

Preuzmi



FOTO: Sveta misa Buenos Aires

FOTO: Croatia B - Schwieberdingen

FOTO: Vukovar u Münchenu

FOTO: Vukovar

FOTO: Kupreška večer

FOTO: Croatia B. - Aldingen

FOTO: SV Perous - Croatia Bietigheim

FOTO: G2.3

FOTO: Susret hrvatskih studenata Njemačke

FOTO: Holywin u Stuttgartu