NEWS FOR CROATIANS LIVING ABROAD

25.03.2017
tekst
tekst

Hrvati iz Europe

MUKE PO HRVATSKOM JEZIKU Kako nas Austrija izruguje, a Hrvatska ne mari

Foto: CroExpress

Obrazac je uznemirujućeg sadržaja i on postoji samo u Austriji i nigdje više na svijetu.

Br. pregleda: 8093

Foto: CroExpress

Službeni obrazac za upis učenika

Službeni obrazac za upis učenika

Autor: Željko Batarilo

Djeci se u školi nude obrasci na tzv. bosansko-hrvatsko-srpskom jeziku za njihov upis na nastavu materinskog jezika.

Kada roditelji hrvatskog podrijetla vide ovakav nakaradan obrazac na dotičnom ‘jeziku’ ništa im ne preostaje drugo nego papir baciti. To je, dragi Hrvati, hrvatski jezik samo vi toga niste svjesni.

Ovaj je obrazac u uporabi barem sedam godina koliko sam ja u Austriji i nije mi poznato je li netko s hrvatske strane ikada protuslovio ovakvom nakaradnom izrugivanju nas Hrvata u Austriji? Ma nije! Ne bi se oni htjeli baš Austrijancima zamjeriti. Ustvari, tko šiša vas 200 000 Hrvata u Austriji i što vaših 15 000 djece trebaju učiti sve drugo samo ne hrvatski? Pa odnosi Austrije i Hrvatske su sjajni, bajni, nikada bolji...

Dolaze iz Hrvatske razni ministri, državni tajnici pa i povjerenici čak. Skupi hoteli, lijepe večere..., slavodobitno izađu pred novinare i, gle čuda, stvar je riješena: imamo napokon hrvatski jezik u Austriji. Sastanče doduše, ne mogu ne kazati, i razni drugi uglednici i naslikavaju se. Ispadnu lijepi na fotografijama, nema što. Sve face od glave do pete. Dolaze i odlaze, a obrazac ostaje... I ostaje...
Eh, da je samo obrazac.

I naši europski parlamentarci su isto tako jako zainteresirani za ovu temu toliko da mi je pretinac elektronske pošte eksplodirao od njihova silna upita. Njihova zabrinutost položajem hrvatskog jezika u Austriji, članice Europske unije, je neopisiva.

Nije tu kraj. Pogledajte službene mrežne stranice Grada Beča. I one su, zamislite, na hrvatskom?
Pa evo prve vijesti na hrvatskom jeziku po austrijskom principu:

‘Muževi, očevi ili drugi članovi porodice i dalje su, nažalost, često nasilni prema ženama i deci. Nasilje ne podrazumeva samo batine, već i pretnje, prisiljavanje, ograničavanje slobode, seksualno i psihičko mučenje. Nasilje masivno šteti porodicama i uzrokuje mnogo duševnog i fizičkog bola. Zato se ono ne može tolerisati. U Austriji su, kao i u mnogim drugim zemljama, poslednjih godina doneseni novi zakoni protiv nasilja. Tako, na primer, Zakon o zaštiti od nasilja predviđa da policija nasilnika može odmah izbaciti iz stana i zabraniti mu povratak na deset dana. Nadležni sud tu zabranu može produžiti na tri meseca. Nasilnik koji se ne drži propisane zabrane svaki put mora platiti novčanu kaznu...’

Dalje nemam snage...

Obvezna literatura, lektira, udžbenici, pomagala...

Uostalom, kada je obrazac za upis ovakav, možete zamisliti kakva je tek nastava. Svake godine sve manji broj upisanih polaznika, a Austrijanci zadovoljno trljaju ruke. Hrvatsku valjda i onako nitko ništa i ne pita ili oni pak od silnoga posla nemaju baš vremena baviti se ovim ‘sitnim’ poteškoćama. Kao da Austrijanci u svom obrazovnom sustavu Hrvatima nude aramejski pa Hrvatska se ne može, a niti treba uplitati.

Ej, ljudi! O hrvatskom jeziku je riječ!

Da nam nema Crkve i naših Misija davno bismo mi ovu temu završili. Jer, tko bi uopće i gdje učio hrvatski jezik vani u svijetu?

Što je tu Austrijancima sporno? Nazvati ovaj jezik srpskim? Ili je to ustvari hrvatski samo mi maloumni i neobrazovani još to ne znamo?

Zanimljivo, svi službeni obrasci koji se Austriji prevode na ‘hrvatski’ (pogledajte malo i ostale mrežne stranice) su ustvari srpski. Nema baš nigdje obrnutoga slučaja!

Protiv srpskog jezika nemam apsolutno ništa. On je samosvojan jezik i djeca srpskog podrijetla u nastavi materinskog jezika trebaju učiti srpski. Gdje god je nešto prevedeno na srpski onda valjda i treba pisati da je to srpski jezik, a ne nikako hrvatski, hrvatsko-srpski, srpsko-hrvatski ili bosansko-hrvatsko-srpski To što Hrvati razumiju o čemu je riječ nije dovoljno da se taj jezik nazove njihovim.

Hajdemo pomoći Austrijancima i predložiti im uvođenje tzv. ‘rogatog e’ koji je nekada bio u uporabi pa bi se riješili barem ovih silnih zagrada... Kao da je sva razlika između srpskog i hrvatskog u ‘dete’ i ‘dijete’, ili po austrijski hrvatski ‘dete (dijete)’ pa neka čita kome je kako milo.

Rekli bi naši stari malo prosto, ali istinito: 'Ne prodajite nam muda pod bubrege'. Ili imamo hrvatski jezik ili nemamo ništa. Hrvatski političari, recite napokon Hrvatima u Austriji da vi tu ništa ne činite i učiniti ne možete jer ovu nastavu financira Austrija pa po onoj 'koliko novaca - toliko glazbe'. Manite se pustih obećanja, vaših neiscrpnih nastojanja, ugovora, deklaracija i sporazuma. Očito trebamo biti zadovoljni i s onim što i kako imamo. Poštedite nas stoga vašega silnoga mudrovanja, bit će onda i kod nas manje frustracija.

P.S.
Obrazac je uznemirujućeg sadržaja i on postoji samo u Austriji i nigdje više na svijetu pa vas molim za obazrivost!

18.12.2016.

Posjet Kotor Varošu završio je obilaskom proizvodnih pogona povratničke obitelji Marić čija tvornica zapošljava 200 ljudi (foto: Zvonko Milas)

MILAS U REPUBLICI SRPSKOJ Posjetio Hrvate povratnike, oduševio ga njihov poduzetnički duh

24.03.2017.

Najavio i buduće podupiranje projekata samozapošljavanja. Više>

Izdanje br. 39

CroExpress u PDF izdanju!

Izdanje: 09.04.2014.

Preuzmi



FOTO: Duhovna obnova za mlade u Stuttgartu

FOTO: Putujuća scena u Hercegovcu

FOTO: Šokačko sijelo - KUD Tomislav

FOTO: Šokačko sijelo

FOTO: Predivna Hrvatska

FOTO: Samoborski fašnik

FOTO: Duhovna obnova u Stuttgartu

FOTO: Prstendžije u Ulmu

FOTO: 25. obljetnica međunarodnog priznanja

FOTO: Zabavne reklame