NEWS FOR CROATIANS LIVING ABROAD

24.04.2017
tekst
tekst

Hrvati iz Europe

PODUZETNIK IZ LONDONA 'Mi iseljenici se moramo prilagoditi Domovini, razumjeti naše ljude, a ne im prodavati pamet'

Foto: Marin Milanov

Razgovor s Frankom Cetinićem.

Br. pregleda: 7962

Foto: Marin Milanov

Autor: Marin Milanov

Poduzetni Korčulanin Franko Cetinić svoje je tokarsko zanatsko umijeće pretvorio u uspješan posao u plinskoj industriji, te plasirao svoje proizvode na tržišta Australije, Azije i Europe. Do nedavno je znao raditi po šesnaest sati dnevno. Zrakoplov mu je često bio drugi dom. Podijelio je s nama svoju životnu priču.

PODUZETNI KORČULANIN


Franko Cetinić je rođen na Korčuli, s koje je u Sydney otišao kao osamnaestogodišnjak 1970. godine. Franko je inače treća generacija Cetinića koji su boravili u Australiji. Njegov je djed Antun prvi koji je iz obitelji 1927. otišao u Australiju, gdje je mukotrpno radio u rudniku. Frankov otac čak je bio australski vojnik u 2. svjetskom ratu. Obojica su se vratili na Korčulu 1948.

Priča nam o svojim australskim počecima: ‘Nastojao sam raditi odgovorno, ali sam promijenio dosta poslova, kako bih što više naučio - tokara, strojara, alatničara, varioca, bravara… Sve sam te poslove odrađivao savjesno. Bilo je to devet dugih godina mukotrpnog rada i pripreme za samostalnost.’

Oštrouman, marljiv i poduzetan, Franko je brzo shvatio da radeći za druge neće dovoljno napredovati. Teška ozljeda desne ruke potakla ga je da osnuje vlastitu tvrtku. Postao je uspješan kooperant metalne industrije, da bi ubrzo shvatio da najviše dobiti donosi energetika. Počeo je proizvoditi plinsku opremu, da bi ubrzo postao među prvima u svijetu u tom poslu. Smisao za inovaciju i ustrajnost donijeli su mu uspješnu poslovnu karijeru:

‘Biznis s plinom bio je slučajnost. Najprije sam organizirao iznajmljivanje radne snage, što je bio velik izazov. Nakon toga sam bio uključen u različite projekte koji su uključivali i preseljenje cijelih tvornica, remont strojeva i slično. U plinskoj industriji krenuo sam od usluga održavanja. Vidio sam prostor za napredovanje i zaradu. U toj industriji bili smo među prvima. Uspjeli smo savladati zahtjevno tržište. Poseban izazov bio je načiniti dobar i siguran proizvod a da se izbjegne ljudska greška. S vremenom se počela otvarati Kina, preko Kine smo stigli do Europe. U Kini sam upoznao potpuni drugačiji način razmišljanja. Biti dobar i povoljan nije najlakše, ali je moguće. Trenutno administrativni dio je u Londonu, a tehnički i proizvodni je u Kini. Proizvodi se prodaju u Australiji, Americi, Africi…’

SVJETIONIK HRABROSTI I SLOBODE

Na pitanje što mu je dala Australija, Cetinić će odgovoriti: ‘Isto što i ja njoj. To je bio partnerski odnos. Došao sam mlad, pun energije i elana. Spreman graditi tu zemlju. Došao sam na Božić, kao božićni dar Australiji. Australija je rudnik zlata, ne samo po tom plemenitom metalu, nego i po Hrvatima na tom kontinentu. Vjera i sport su se pokazali itekako korisnim u povezivanju iseljene Hrvatske. Ti naši iseljeni Hrvati koliko su fizički ondje toliko su duhom doma. Vjerujem da imamo genetiku, koja se ne može modificirati. Drugoj i trećoj generaciji iseljenika treba dati mogućnosti, a to bi mogla učiniti zdrava i jaka vlast u Hrvatskoj. Osim turizma, Hrvatskoj treba proizvodnja. U Hrvatskoj treba razviti proizvodnju te iskoristiti radnu snagu, koja je mnogo kvalitetnija nego na zapadu, a ne da Hrvati kao sluge odlaze u tuđinu. Na svome primjeru naučio sam zašto mnogi Hrvati uspiju u svijetu, a kod kuće ne mogu. To se mora promijeniti, a to mogu samo iseljeni Hrvati ulažući svoj kapital u Domovinu.’

Franko Cetinić je aktivan u Svjetskom odboru za mir Gong, čiji je podpredsjednik za Europu. Prijateljuje s ljudima različita profila i svjetonazora, a nastoji podupirati i umjetnike i umjetničke manifestacije: ‘Sa Charlesom Bilichem sam se našao u Australiji. Stvorio je poseban vid umjetnosti. Ponosan sam što mi je Meri Cetinić rođakinja. Prijateljujem s Antom Sardelićem - on je velik umjetnik, koji se angažirao oko prenošenja priče o vukovarskim stradanjima. Drago mi je da sam mogao pomoći oko kulturne manifestacije Sentimento Stijepa Gleđ Markosa u Dubrovniku.’

POVRATAK IZVORIMA

Cetinić je često u Hrvatskoj. Primjećujemo kako su ulaganju u Hrvatsku nedovoljna i pitamo kako bi se Hrvatska mogla poboljšati u tome. Odgovora: ‘Po meni je najvažnije da Hrvatska počne štititi investitore i njihov novac i da se poštuju pravila igre, od vrha do dna. To je tako jednostavno da je začuđujuće kako se to ne čini. U Hrvatskoj se sustavno ide na uništavanje proizvodnje. Posljedica je gubitak neovisnosti i ulazak u ovisnost o svakome. Vjerujem da će se to promijeniti. I ja sam se vremenom promijenio. Morao sam se prilagoditi i promijeniti. Treba biti nagrađen onaj koji radi, a onaj koji ne radi poslan kući. Hrvati su dobri radnici. To smo više puta dokazali. Hrvatska trenutno prolazi nužnu školu. Hrvati su inteligentni i to se će jako brzo prepoznati. Hrvatska nije stvarana na zdravim temeljima, pa je razumljivo da za 25 godina nije učinjeno dovoljno. Nametnut nam je rat, koji je bio mučan i iscrpljujući. Svijet nas nije razumio i govorilo se da smo zločinci jer branimo svoj dom. Zašto bi se trebali sramiti što smo obranili svoju Domovinu. Optimist sam u pogledu hrvatske budućnosti. Neka to hrvatski narod prepozna, pa nam neće biti kraja.’

O tome što iseljeni Hrvati mogu učiniti za domovinu Cetnić veli: ‘Mi iseljeni Hrvati moramo se prilagoditi Hrvatskoj. Kao što smo se nekoć prilagodili Australiji, tako se sada moramo prilagoditi Hrvatskoj. Iseljenik koji je poput mene dugo godina izvan Hrvatske, mora se adaptirati hrvatskoj sredini i pomoći odgajanju i obrazovanju naših ljudi, podijeliti svoja iskustva, koliko je to moguće. Čovjek je najbolji radnik kada je na svome. Želimo li dobrobit Hrvatskoj, mi se iseljeni Hrvati moramo prilagoditi našoj Domovini. Pokušati razumjeti naše ljude. Ne im prodavati pamet, podcjenjivati ih ili ucjenjivati.’

Franko često putuje u Hrvatsku. Razloge za to navodi u vraćanju počecima. ‘Vraćam se izvorima. Odlazak u Hrvatsku mi je duševno zadovoljstvo.’

03.12.2016.

Foto: SDUHIRH

HRVATI U SRBIJI ŽELE OBNOVITI RODNU KUĆU BANA JELAČIĆA Milasu predali projektnu dokumentaciju

21.04.2017.

Bačić i Žigmanov su informirali Milasa o najvažnijim aktualnim problemima i izazovima. Više>

Izdanje br. 39

CroExpress u PDF izdanju!

Izdanje: 09.04.2014.

Preuzmi



FOTO: Križni put

FOTO: Pisanice od srca

FOTO: Pisanica u Beču

FOTO: 25 godina Adrije Ditzingen

FOTO: Duhovna obnova za mlade u Stuttgartu

FOTO: Putujuća scena u Hercegovcu

FOTO: Šokačko sijelo - KUD Tomislav

FOTO: Šokačko sijelo

FOTO: Predivna Hrvatska

FOTO: Samoborski fašnik