NEWS FOR CROATIANS LIVING ABROAD

24.01.2017
tekst
tekst

Hrvati iz Australije

HRVATSKA OBITELJ 38 SE GODINA TRADICIONALNO OKUPLJA 'Australija i Novi Zeland bez nas ne bi bili to što jesu'

Foto: Franica Kumlanc Srhoj

Uspješni poslovni ljudi.

Br. pregleda: 2003

Foto: Franica Kumlanc Srhoj

Franica Kumlanc Srhoj

Franica Kumlanc Srhoj

Jani Kumlanc Srhoj

Predstavljanje knjige među moliškim Hrvatima

Predstavljanje knjige među moliškim Hrvatima

Autor: Z.S.

Članovi obitelji Srhoj, razasuti po cijeloj Australiji i Novom Zelandu, već se 38 godina ondje okupljaju na obiteljskim susretima. Na njima svakih tri godine bude i po više stotina ljudi, a ovoj je obitelji napisana i knjiga.

Korijeni


Franica Kumlanc Srhoj (74) danas živi u Veneciji. Po struci učiteljica i pedagoginja, posljednjih 20 godina svog života posvetila je pisanju. Dosad je izdala 12 knjiga. Zajedno sa sinom Jani Kumlanc Srhojem (45) napisala je knjigu 'Korijeni'.

- U njoj na suptilniji način opisujemo odlaske i dolaske naših iseljenika. Također, opisujemo povijest našeg rodnog kraja, Lovišta, Bogomolje i Nakovana. Naime, naši preci došli su iz Bogomolja na Hvaru 1885. godine u Lovište na Pelješcu, gdje su s drugim obiteljima osnovali ovo mjesto. Za potrebe knjige razgovarali smo sa starima tih krajeva i zapisivali zanimljive priče, a u knjigu smo uvrstili i tekstove mog djeda Jakova, koji je brižno bilježio razne povijesne događaje i priče iz starina. Knjiga obrađuje i emigraciju naših ljudi u Australiju, Novi Zeland i Argentinu od 1890. do 1930. godine – kaže nam Franica.

Njen sin Jani rođen je u Puli. Napisao je do sada nekoliko knjiga s drugim autorima, pisao je poeme, bavi se fotografijom i radi kao televizijski voditelj i novinar u Puli. Njihova zajednička knjiga 'Korijeni' u srpnju 2016. godine predstavljena je u australskoj Mareebi tijekom susreta Srhojevih.

- Moj djed po majci, Stjepan, krenuo je 1928. u Australiju i tamo se zaposlio. Radio je na farmi duhana i šećerne trske. Ubrzo je pozvao sinove Vladu i Filipa da dođu u Australiju iz Lovišta. Nakon par godina, Vlado i Filip su pozvali djecu svojeg trećeg brata Stipice u Australiju. Djed Stjepan vratio u domovinu nešto prije Drugog svjetskog rata, gdje je ostao do kraja života. Djedov brat Nikola Srhoj otišao je na drugu stranu svijeta u Argentinu potražiti bolji život. Danas su njegovi potomci mnogobrojni i žive većinom u gradu Santa Fe – tumači nam Franica povijest iseljavanja svoje obitelji.

Srhojevi su uspješni poslovni ljudi


Njeni i Janijevi rođaci danas su u Australiji uspješni poslovni ljudi, a uglavnom se bave farmerstvom. Franica rado izdvaja Umberta Srhoja, najuspješnijeg farmera među njima, koji se bavi uzgojem limete i proizvodnjom mesa, a iz užitka uzgaja konje za utrke. Ostali rođaci uzgajaju tikve, šećernu trsku, mango...

No, ne žive Srhojevi samo u Australiji već i na Novom Zelandu.

- Moj djed po ocu, Jakov Srhoj, i njegov brat Mate krenuli su na Novi Zeland 1896. godine. Moj djed se razbolio i brzo vratio u domovinu, dok je Mate zauvijek ostao na Novom Zelandu.Tamo se obogatio i oženio za Vicu Matijević iz Bogomolja te ostavio brojno potomstvo. Bavili su se vinovom lozom i mljekarstvom – priča Franica.

Koliko su popularni susreti obitelji Srhoj dokazuje da je 2009. susretu u Aucklandu prisustvovalo oko 300 ljudi. Među njima i naša sugovornica. Je li je i potaklo na pisanje ove knjige?

- Na pisanje knjige 'Korijeni' potakla me velika ljubav prema rodnom Lovištu, Bogomolju i Nakovani. Istraživala sam povijest tih krajeva i zapisivala u svoje bilješke. Jani je pak istraživao arhive po Hvaru i Dubrovniku. Mnoge zapise smo našli u starim spisima u matičnim uredima. Neke tekstove smo preuzeli i prilagodili od djeda Jakova.

A Srhojevi koji žive tako daleko od domovine svjesni su ovdašnjih prilika, kaže Franica.

- Naši rođaci i ostali iseljenici puno znaju o našem življenju u domovini jer je povremeno posjećuju. Oni su sretni što žive u takvoj sređenoj i bogatoj zemlji, ali suosjećaju s nama u našim problemima. Ovo je zemlja iz koje su odlazili naši stari i oplemenjivali svijet svojim radom i trudom. Australija i Novi Zeland ne bi danas bili takve zemlje da naši ljudi nisu dali svoj doprinos. Mladi ljudi zaslužuju bolju budućnost za sebe i to im treba omogućiti – zaključuje Franica.



Idući projekt – moliški Hrvati

Franica i Jani najavljuju nam i svoj novi projekt koji su u listopadu predstavili u pokrajini Molise. Predstavljanju su, između ostalih, prisustvovali i državni tajnik za Hrvate izvan Hrvatske, Zvonko Milas, predstavnici našeg veleposlanstva u Rimu, gradonačelnik Francesco Trolio... A zapjevao je i Dean Bakić.

- Naš novi projekt koji se sad sprema je istraživanje naših iseljenika u Molise u Italiji, koji su u 15. stoljeću bježeći pred Turcima dospjeli tako daleko.


28.11.2016.

Foto: WA police

(FOTO) VEĆ DANIMA TRAJE POTRAGA Nestalog Hrvata u Australiji traži preko 100 ljudi

28.12.2016.

Obitelj je zabrinuta da se Zdunić izgubio i ne zna kamo ide. Više>

Izdanje br. 39

CroExpress u PDF izdanju!

Izdanje: 09.04.2014.

Preuzmi



FOTO: 25. obljetnica međunarodnog priznanja

FOTO: Zabavne reklame

FOTO: Snijeg u Zagrebu

FOTO: Skijaška staza u centru Zagreba

FOTO: Doček Nove godine u Stuttgartu

FOTO: Nikolinje u hrvatskim misijama

FOTO: Šokački divani

FOTO: Zbor 'Mirjam' u Stuttgartu

FOTO: Mimohod za Vukovar u Münchenu

FOTO: Kolona sjećanja