NEWS FOR CROATIANS LIVING ABROAD

21.10.2017
tekst
tekst

Kolumne

POGLED IZ ISELJENIŠTVA Zagreb mora uvjeriti Trumpa da bez Hrvata u BiH američka politika u ovom dijelu Europe nema šanse za uspjeh

Foto: Hina/Gage Skidmore

Što znači pobjeda Donalda Trumpa za Europu i svijet?

Br. pregleda: 3214

Foto: Hina/Gage Skidmore

Autor: Gojko Borić

U svojim predizbornim nastupima Donald Trump je stalno isticao parolu ‘najprije Amerika’, nešto što bi se u hrvatskim okolnostima moglo nazvati suverenizmom. Nemojmo se varati, tako misle i ostali državnici velikih zemalja, ali to javno ne govore. To je Trumpa učinilo simpatičnim i među onima koji su odbijali njegove primitivizme protiv žena, muslimana, ilegalnih latinosa, homoseksualaca i ostalih nepoželjnih u Americi. Osim toga, oni koji žive na rubu egzistencije nisu u stanju diferencirano razmišljati. U zapadnim društvima odavno su se formirali društveni slojevi povlaštenih i posebnih koji žive izolirano od onih ‘uvrijeđenih’ i ‘poniženih’, kako ih je nazvao ruski književnik Fjodor Mihailovič Dostojevski. Bogataši u Americi prebivaju u svojim dobro čuvanim getoima; uspješni glumci, brojni zabavljači, arivirani umjetnici, dobro plaćeni medijski djelatnici, oni s posebnim seksualnim sklonostima i ostali njima slični ponašaju se na načine koji izazivaju odbojnost prosječnih ljudi. Između njih i ‘šuteće većine’ zjape provalije neshvaćanja, jer nestalo je one mudrosti iz stare Austrije ‘živjeti i druge pustiti da žive’. Onima koji gladuju i nemaju krov nad glavom ne može se zamjeriti da nisu tolerantni. Trumpove riječi dopirale su do njih preko društvenih mreža koje su naveliko potisnule tiskovine pa čak i radio-televiziju. Trump je osvojio svojim obećanjima veliki dio deklasiranih u SAD-u. Posve je druga stvar da i on pripada onima posebnima i povlaštenima, no to njegovim biračima očevidno nije bilo važno.

Trump je američki nacionalist, neće biti milostiv prema nacionalistima drugih velesila

A sad se postavlja pitanje kako bi Trumpova politika mogla utjecati na vanjski svijet. On je u predizbornoj kampanji u tome pogledu nešto govorio, premda ne baš dovoljno precizno. Ovdje odmah valja reći da oduševljenje koje je Trumpova izborna pobjeda izazvano među krajnjim desničarima u Europi i svijetu ne će biti mjerodavno za njegove postupke nakon što se sredi na stolici u Ovalnoj sobi Bijele kuće, on je bio i ostaje američki nacionalist, pa ako nacionalističke vođe nekih drugih velesila ili većih država budu djelovale protiv nove američke politike, Trump ne će biti milostiv prema njima. U medijima je odmah uočeno tko mu je najprije čestitao i što su sve rekli oni koji se vesele njegovoj pobjedi: Vladimir Putin, Marine le Pen, Gert Wilders, Viktor Orban, Benjamin Netanjahu i ostali desničarski političari diljem svijeta. Stvarno je Trump pretkazao neke svoje vanjskopolitičke poteze koji bi mogli razveseliti navedene. Trump je hvalio ruskog samodržca Putina kao ‘velikoga vođu’, a taj mu je uzvratio da je ‘talentirani političar’. Među ruskim političarima već kolaju glasine o ‘novoj Jalti’, podjeli svijeta na rusku i američku utjecajnu zonu. Neki Rusi s mnogo fantazije nadaju se da će Amerika ‘vratiti’ Aljasku ‘majčici zemlju’ koju je ruski car jeftino prodao SAD-u. Trump je, navodno, govorio da će SAD priznati rusko osvajanje Krima. Novi američki predsjednik označio je NATO ‘zastarjelim’, a to zvuči kao najljepša glazba u ruskim ušima. Sve rečeno mora izazvati strahove u Ukrajini i malim baltičkim zemljama, ali i u europskim saveznicima Amerike koji još tapkaju u mraku glede budućih američkih vanjskopolitičkih poteza. Njemačka kancelarka Angela Merkel naglasila je u prvom telefonskom razgovoru s Trumpom da će njezina zemlja kao i dosad blisko surađivati s Amerikom, ali ‘na načelima demokracije, slobode, te poštivanja prava i dostojanstva ljudi bez obzira na njihovo podrijetlo, boju kože, religiju, spol, seksualnu orijentaciju i političke stavove’, što se može shvatiti i kao kritika dosadašnjih Trumpovih izjava s tih područja koje on u međuvremenu pomalo mijenja.

Trump je vanjskopolitički nevježa

Trump traži od saveznika i neke samorazumljive stvari, odnosno ono što su američki predsjednici i prije njega tražili od svojih natovskih partnera, naime da povećaju svoj novčani udio u zajedničkom obrambenom savezu NATO-u u koji Amerikanci ulažu daleko najviše financijskih sredstava. I borba protiv tzv. Islamske države u Siriji za koju se zalaže Trump, mogla bi izazvati trevenja između Rusije i Amerike koje u toj nesretnoj zemlji imaju različite interese. Trump je također obesnažio vrijednost antiatomskog sporazuma s Iranom tvrdeći da će ga Amerika napustiti, no to nije tako jednostavno jer su sporazum potpisale, osim Irana, pet članica Vijeća sigurnosti i Njemačka. Ako bi to Amerika učinila bio bi to dragocjeni dar za Izrael, no iz navedene izjave vidi se da je Trump veliki vanjskopolitički nevježa, što dokazuje i obećanjem da će američko veleposlanstvo prebaciti iz Tel Aviva u Jeruzalem, a to bi itekako narušilo ne samo američko-palestinske nego i američko-svearapske odnose.

Trump je također najavio da odustaje od Transpacifičkog trgovačkog sporazuma TPP i američko-europskog trgovinskog ugovora TTIP, zagovarajući bilateralne sporazume te vrste s pojedinim zemljama kao i nagovještavajući velike carine protiv zemalja koje u Ameriku ‘upumpavaju’ jeftinu robu, primjerice kao Kina. Jedan američki stručnjak je s time u svezi rekao: ‘Da bi Americi bilo bolje, drugim zemljama mora biti loše.’ Već sad se može zaključiti da navedene Trumpove namjere mogu izazvati ‘trgovinske ratove’ diljem svijeta koji bi mogli štetiti i Americi. Globalizaciju je moguće ublažiti, ali ne i ukinuti. Trump zahtijeva od američkih tvrtki čak da prebace svoje pogone iz jeftinih zemalja u Ameriku, a to bi onda poskupjelo njihovu robu i na američkom tržištu pa bi uništilo radna mjesta. Još je mnogo toga nepromišljeno u Trumpovim izjavama glede njegove buduće gospodarske politike. Najavljeno smanjivanje poreza i protekcionističke mjere, prvo bi smanjilo dovod novčanih sredstava u državnu blagajnu tako potrebnih za najavljene javne radove, a drugo bi izazvalo slična reagiranja ostalih zemalja u koje Amerika želi izvoziti svoju robu.

Neke izjave sliče na znanstvenu fantastiku

Trump je rekao da će odustati od pariškog Klimatskog sporazuma kojeg je potpisalo 195 država, on naprosto ne vjeruje u zatopljivanje Zemljine atmosfere pa se zalaže za više iskapanja fosilnih goriva, a to se naveliko protivi znanstvenim saznanjima koje je moguće dokumentirati. Posebno je čudnovata Trumpova najava podizanja zida prema Meksiku koje će, kako tvrdi, platiti sam Meksiko. On bi rado protjerao oko 11 milijuna ilegalnih useljenika. U međuvremenu je taj broj smanjio na oko tri milijuna. Jedno i drugo sliči na znanstvenu fantastiku, jer Meksiko nikako ne bi platio nešto što se protivi njegovim interesima, a bez ilegalne radne snage američko bi gospodarstvo pretrpjelo teške gubitke, posebice u poljodjeljstvu, ugostiteljstvu i turizmu. No Trump je ‘elastičan’ kad je riječ o promjeni mišljenja. Samo nekoliko dana poslije izborne pobjede izjavio je da ne će ukinuti dekret predsjednika Obame o zdravstvenom osiguranju kako je najavio u predizbornoj kampanji. Ako bi tu odluku poništio oko 30 milijuna Amerikanaca ostalo bi bez zdravstvene zaštite, a ti su ljudi većinom dali glas novom predsjedniku. Možemo očekivati još neka Trumpova povlačenja s položaja predizbornih obećanja u čemu se bitno ne razlikuje od ostalih političara prema onoj glasovitoj izreci Konrada Adenauera: ‘Ne zanima me moje jučerašnje brbljanje.’

Zašto bi Trump prepustio Balkan Rusima?

Prema mišljenju nekih analitičara Trump je pobijedio i radi toga što je Clintonova bila slaba, odnosno bila simbol omražene političke klase. U ovome ima dosta istine, kao i u ocjeni da dosadašnji predsjednik Barack Obama nije ispunio sva očekivanja Amerikanaca. Pobjeda populista Trumpa mogla bi, prema nekim mišljenjima, biti porazna za NATO, Europsku uniju i uopće slobodni svijet. Tvrdnja jednog našeg svenazočnog analitičara da će Trump Balkan prepustiti Rusima spada u sferu moskovskih provokacija. Zašto bi to Amerikanac učinio i što bi dobio za uzvrat? Ništa!

Hrvatska bi ionako morala izdvojiti novac za vojsku

Naša mala Hrvatska mogla bi biti samo okrznuta promjenom američke politike jer je prilično nevažna u velikoj svjetskoj politici. Ali uz ovu konstataciju valja dodati, ponavljamo prije rečeno, da tako baš ne mora biti. Doduše, Hrvatska će morati izdvojiti još više novca iz svoje tanke blagajne za vojsku, ali to je trebala učiniti i onako jer se silom svoga zemljopisnog položaja nalazi na granici između rusko-turske utjecajne zone u Bosni i Hercergovini te Srbiji, u kojoj Rusi i Srbijanci upravo izvode vojne manevre, a iz Republike Srpske preko bošnjačkog javnog tužiteljstva dolaze optužnice protiv hrvatskih generala što se može smatrati nastavkom agresije na b-h Hrvate i Hrvatsku drugim sredstvima. Osim toga, Amerikanci su sve dosad nastojali puhati u bošnjački rog istiskivanja Hrvata iz Bosne i Hercegovine. Zagreb bi trebao podastrijeti sve moguće argumente da uvjeri Washington kako bez Hrvatske i Hrvata u BiH američka politika na jugoistoku Europe nema izgleda na uspjehe. To je sasvim jasno: Republika Srpska slijepo slijedi politiku Srbije sjedenja na dvije stolice, ali ona ruska je mnogo veća od europske, a Bošnjaci su prirepak turske politike antidemokratskog režima predsjednika Erdogana. Američki bi interes bio smanjivanje tenzija u Bosni i Hercegovini koju bi trebalo pretvoriti u tronacionalnu federaciju ili neke vrste Sjedinjene bosanskoherecegovačke države, po uzoru na SAD.

Hrvatska demokratska desnica bi mogla učiti od Trumpa

Indirektno bi pobjeda republikanca Trumpa na izborima mogla biti poučna i za hrvatsku demokratsku desnicu, naime da ona nikako ne smije zanemariti pretežito konzervativni dio hrvatskoga naroda koji dosad uglavnom nije izlazio na izbore. Njega bi trebalo aktivirati konkretnim prijedlozima o demokratizaciji hrvatskog političkog života i poboljšanju životnih uvjeta. U vanjskoj politici savezništvo sa SAD-om je potrebno, ali ne slijepo izvršavanje naređenja iz američkoga veleposlanstva u Buzinu kao što je bio slučaj dosad. Amerikanci cijene robusne pregovarače, pogotovo sad nakon što je jedan od njihovih političkih ‘snagatora’ postao predsjednikom države. Usputno, i Europska će unija mijenjati neke svoje planove pa se već govori o stvaranju ‘Europske vojske’ koja bi nadoknadila slabljenje američkoga angažiranja u NATO-u. Hrvatska bi se što prije trebala uključiti u Višegradsku skupinu država unutar Europske unije.

Mišljenja smo da pobjedom Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima ne će biti kraja svijeta, kako piše ‘Spiegel’, jer je sigurno da ono što je on govorio u svojoj predizbornoj kampanji nikako neće stopostotno pretvoriti u konkretnu politiku, i to ne radi toga što to ne bi htio nego poradi toga što bi to štetilo američkim nacionalnim interesima. A zna se da je on američki nacionalist ili, ako hoćete, domoljub koji želi ostati osvojiti i drugi mandat svoga predsjednikovanja i ostati zapamćen u povijesti kao jedan od važnijih američkih državnih poglavara svih vremena, u što možemo sad sumnjati, ali u što on očito vjeruje.

15.11.2016.

Foto: CroExpress

REPLY TO GERMAN JOURNALIST Who Found Zagreb Boring

18.10.2017.

Haeming criticised Zagreb quite a lot. Više>

Karl Markus Gauss / Mirogoj (foto: V&A Dudush (Mirogoj), Kurt Kaindl (Gauss))

DER BLICK FREMDER AUGEN Eine Reise von Miroslav Krleza bis Franjo Tudjman ging um die Welt

16.10.2017.

KROATIEN DURCH DIE DIOPTRIEN DES ÖSTERREICHISCHEN SCHRIFTSTELLERS KARL-MARKUS GAUSS. Više>

Izdanje br. 39

CroExpress u PDF izdanju!

Izdanje: 09.04.2014.

Preuzmi



FOTO: Rutesheim - Croatia B

FOTO: Hrvatski dan Luksemburg

FOTO: Croatia Bietigheim - FC Löchgau

FOTO: Hercegovačka večer u Gerlingenu

FOTO: Štenci za udomljavanje

FOTO: Susret iseljenih Uzdoljana

FOTO: Germania - Croatia Bietigheim

FOTO: Velika Gospa

FOTO: IV. Hrvatske svjetske igre, treći dan

FOTO: Sommerfestival der Kulturen